Zvonimir Barisin/PIXSELL
Petkom poslijepodne autoceste iz Zagreba, Splita i Rijeke pune se autima obitelji i parova koji žele pobjeći iz grada prije nego padne mrak. Dvodnevni izlet često je jedino što stane u užurban raspored, pa se ti sati planiraju pažljivo, ponekad danima unaprijed.
Oglas
Hrvatska u tom smislu ima jednu rijetku prednost. Na relativno malom području nude se gorski kanjoni, otočne šetnice, povijesne jezgre na obali i močvarna područja istoka, sve na manje od tri sata vožnje od najvećih gradova. Zbog toga odabir odredišta rijetko ovisi o udaljenosti, nego o raspoloženju. Jedni žele tišinu i šumu, drugi obalu i ribu s roštilja, treći kulturni program i šetnju starom jezgrom. Razina pripreme uglavnom je skromna, dovoljno je znati što se traži tog vikenda i rezervirati prenoćište na vrijeme.
Trakošćan i tišina stoljetne šume
Dvorac Trakošćan nalazi se u Hrvatskom zagorju , tridesetak kilometara od Varaždina, na brežuljku iznad umjetnog jezera. Zaštićen je kao spomenik kulture i prirode najviše kategorije, pa se na istom mjestu mogu obići i unutrašnjost dvorca s muzejskim postavom i okolno šumsko područje. Poučna staza oko jezera duga je pet kilometara i prohodna je za oko dva sata laganog hoda.
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Uz stazu je postavljeno dvadesetak informativnih točaka s podacima o flori, fauni i prošlosti kraja, a na sredini rute stoji ribarska kućica uz vodu koja služi kao mjesto za kraći predah. Dvorac je stoljećima bio u vlasništvu obitelji Drašković, čiji se portreti, namještaj i osobni predmeti danas mogu vidjeti u muzejskom postavu, što posjet pretvara u kombinaciju šetnje i manje povijesne lekcije primjerene i djeci.
Kamačnik kod Vrbovskog
Ulaz u kanjon Kamačnik nalazi se na samo nekoliko minuta vožnje od izlaza s autoceste A6 kod Vrbovskog, što ga čini lako dostupnim putnicima koji putuju prema Rijeci, iako mnogi za njega nikada ne čuju. Potok Kamačnik ulijeva se u rijeku Dobru, a voda je u ljetnim mjesecima toliko bistra da se dno vidi i u dubljim dijelovima. Boja varira od smaragdne do svijetloplave, ovisno o količini svjetla koje prodire između visokih stijena kanjona.
Planinarska staza prati tok potoka u duljini od oko tri kilometra u jednom smjeru i uglavnom je ravna, s nekoliko drvenih mostića preko vode. Zbog male nadmorske razlike prohodna je i za djecu predškolske dobi, pa se često uvrštava u popise prijedloga za obiteljske izlete u Gorskom kotaru. Staza završava kod izvora Kamačnika, gdje se nalazi planinarski dom s jednostavnom ponudom hrane i pića, što posjet zaokružuje toplim obrokom prije povratka istim putem.
Sedam slapova u unutrašnjosti Istre
Kružna staza Sedam slapova nalazi se u unutrašnjosti Istre, u brdovitom kraju nedaleko od Buzeta, i prati manje vodotoke koji se niz stijene spuštaju prema dolini. Cijela ruta duga je oko petnaest kilometara i uglavnom se prelazi za četiri do pet sati hoda, ovisno o tempu i broju zastajkivanja kod pojedinih slapova. Slapovi se međusobno razlikuju po visini i obliku, od kratkih kaskada preko širih stjenovitih pragova do uskih mlazova koji padaju s nekoliko metara visine.
Staza je najatraktivnija u proljeće i nakon dužih kišnih razdoblja, kada slapovi imaju najveći protok, dok su za vrijeme ljetnih suša neki od njih gotovo presušili. Smjer kretanja označen je markacijama, a početak rute obično se postavlja kod sela Kotli, poznatog po kamenim kućama i starim mlinicama uz vodu. Prije polaska preporučuje se obuti čvrstu planinarsku obuću s dobrim potplatom jer staza na dijelovima prelazi preko vlažnog kamenja i korijenja.
Kopački rit u punom rasponu godišnjih doba
Park prirode Kopački rit proteže se na oko 177 četvornih kilometara između Osijeka i ušća Drave u Dunav, u Baranji. Područje je od 1993. godine uvršteno na Ramsarski popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja, a istodobno je i dio UNESCO-ova rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Fauna parka obuhvaća orla štekavca, crnu rodu, jelena običnog, divlju svinju te više od tristo vrsta ptica koje se ondje gnijezde ili zaustavljaju tijekom seobe.
Park se najčešće obilazi brodom po Sakadaškom jezeru i prirodnim kanalima, a postoji i mreža pješačkih te biciklističkih staza s drvenim osmatračnicama. U blizini glavnog ulaza nalazi se i lovački dvorac Tikveš, nekada korišten kao rezidencija, koji se može razgledati uz prethodnu najavu. Razdoblje od ožujka do svibnja pogodno je za promatranje ptica u seobi, dok jesen donosi bojanu vegetaciju i rike jelena u ritu, što je jedan od rijetkih prirodnih prizora te vrste u Hrvatskoj.
Plitvice u manje poznatim mjesecima
Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća šesnaest jezera povezanih kaskadama sedrenih barijera i više od devedeset slapova, a na popis UNESCO-ove svjetske baštine upisan je 1979. godine. Park se prostire na gotovo 300 četvornih kilometara, od čega oko 80 posto zauzimaju šume, pretežno bukve, jele i smreke. Većina posjetitelja dolazi u srpnju i kolovozu, kada se na glavnim stazama redovito stvaraju…
Read the full article at N1 Hrvatska →
Croatia