INFORMATIČKI stručnjak Marko Rakar gostovao je u Index Studiju, komentirajući presudu Vrhovnog suda prema kojoj potrošači koji su konvertirali kredite u švicarskim francima imaju pravo na isplatu zateznih kamata, ali ne i na povrat preplaćene glavnice.
Rakar odluku smatra pogrešnom, nezakonitom i protuustavnom.
Prema njegovim riječima, ovakvom odlukom Vrhovnog suda borba za obeštećenje produljit će se za nekoliko godina i preseliti na Ustavni sud, odnosno na Europski sud za ljudska prava.
TEKSTUALNI PRIJENOS
Što je Druga fundacija?
Negdje u doba korone baveći se ekonomskim analizama, došao sam do zaključka da ima jako puno ljudi koji su stradali zbog švicarskog franka. I tu se nekako rodila ideja, dakle da te ljude kojima se jako digla rata nekako treba zaštititi, osobito zato što dakle postoji jedna cijela grupacija koja je u 2022., 2023. bila jako velika, koja uopće nije zatražila zaštitu svojih prava pred sudovima.
Mnogi ljudi nisu znali kome se obratiti. Mi smo znali da oštećeni građani imaju pravo na obeštećenje, ali jako puno ljudi to nije napravilo jer nije znalo, nije novaca, nije bilo u prilici i tako dalje, ne. I tu je nastala Druga fundacija. Dakle to je trgovačko društvo, dakle firma koja je specijalizirana i bavi se isključivo problemom švicarskog franka i to na način da smo mi ponudili svima onima koji nisu tužili banke do tog 14. lipnja 2023. kada je nastupila zastara, da se obrate nama, s nama potpišu ugovor i onda mi, dakle u njihovom interesu vodimo postupak dok ga ne dobijemo do kraja. Evo i u ovom trenutku vodimo dakle više tisuća sporova protiv sedam najvećih banaka u Republici Hrvatskoj, koje predstavljaju 93 % bankarskog tržišta.
Kada smo krenuli 2023. godine, odlučili smo se oštećenim građanima obratiti izravno, pismom. Razlog je bio taj što je cijela problematika komplicirana i nije ju bilo moguće jednostavno objasniti preko Facebook oglasa ili novinskog oglasa.
Morali smo ljudima objasniti da, prema našem mišljenju, imaju pravo na obeštećenje. Zato smo im ponudili okvirni pravni put i mogućnost da se uključe u postupke koje vodimo. Ponudili smo im okvirni izračun koliko bi ta to obeštećenje moglo biti. Za svakoga pojedinačno, vezano za njihovu kreditnu partiju, objasnili smo im kako taj mehanizam funkcionira i zašto im mi predlažemo da to naprave s nama, ne. To je bila ideja
A kako smo do tih adresa došli, zato što dakle ja se inače bavim dakle financijskom forenzikom, forenzikom općenito podacima i tako dalje i jednostavno te podatke smo crpili iz zemljišnih knjiga. To je naravno kreiralo ogromni bijes banaka zbog toga što smo mi direktno kontaktirali tisuće ljudi koji nisu znali da imaju nekakvo pravo. Mnogi od njih su to pravo iskoristili i naravno ljudi su imali pravo ugovoriti to s nama, s Drugom fundacijom, mnogi od njih su to i učinili, a svi ostali su dobili konkretnu jasnu informaciju koja je njihova osnova i mi smo im rekli da mogu surađivati s nama ili da mogu s tom informacijom učiniti što god žele. Dakle mogli su otići svom odvjetniku kojem vjeruju i njemu predati predmet.
Ali bitno je u ovom slučaju naglasiti da su banke proteklih godina uložile jako puno napora da ti ljudi koji imaju pravo na obeštećenje ne dođu do te informacije, odnosno krile su tu informaciju i pretpostavljam da je zato bio prisutan zapravo onaj najveći bijes.
Banke su bile bijesne, stigle inspekcije
Ali taj bijes je u konačnici bio kontraproduktivan jer s njihovom vrlo eksplozivnom reakcijom na našu aktivnost su u biti popularizirali tu temu i kao krajnji rezultat prije nastupa zastare 14. lipnja 2023. tisuće i tisuće ljudi, dakle vjerojatno deseci tisuća ljudi su odlučili ipak tužiti banku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
M smo bili predmetom raznoraznih inspekcija, nadzora i svega ostalog, uključivo i Agencije za zaštitu osobnih podataka. Oni su došli doslovce odmah. No međutim, mi smo se na tu cijelu aktivnost pripremali jako, jako dugo vremena, dakle vrlo dobro smo znali ono koji rizici sve postoje i s pozicije zaštite osobnih podataka smo učinili sve što se moglo učiniti.
Dakle napravili smo sve testove razmjernosti, ustanovili smo procedure, iznimno smo bili strogi oko toga kako uopće rukujemo s tim osobnim podacima, kako se ti podaci uništavaju i tako dalje. I krajnji efekt toga da je AZOP iz Druge fundacije otišao zadovoljan i nisu uspjeli pronaći dakle niti jednu povredu GDPR-a, dakle kod nas. Nismo dobili čak ni nekakvo upozorenje, uputu, ništa, ništa, ništa. Oni su jednostavno bili zadovoljni s onim što su zatekli.
Rakar objašnjava kako dobiti pomoć
Da bi potrošač s nama dogovorio suradnju, može otići na našu stranicu , ispuniti upitnik, poslati nam ugovor i informirati nas o predmetima koje već vodi na sudu. Mi zatim analiziramo dokumentaciju i ponudimo mu ugovor.
Ugovor je tipski i identičan za sve naše klijente. Ono što nudimo jest da Druga fundacija tuži banku u ime klijenta. Prednost tog modela je u tome što Druga fundacija vodi više od 1000 postupaka. Imamo ši…
Read the full article at Index.hr →