Kriminalne grupe stvaraju prljavi novac, ali ga rijetko „peru“ same, navedeno je u novom istraživanju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), koje pokazuje da ključnu ulogu u pretvaranju nezakonito stečenih sredstava u prividno legalno bogatstvo često imaju profesionalci iz legitimnih sektora – advokati, notari, računovođe i revizori.
Kriminalne mreže
Izvještaj „Dozvola za pranje novca: Profesionalni posrednici u pranju novca na Zapadnom Balkanu“, zasnovan je na 89 intervjua u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Istraživanje je pokazalo da se kriminalne mreže sve više oslanjaju na stručna znanja i pravne mehanizme kako bi prikrile porijeklo imovine stečene kriminalom i da, umjesto kofera punih gotovine, današnje šeme pranja novca uključuju kupovinu nekretnina, fiktivne kompanije, nominalne vlasnike, lažne ugovore i složene finansijske transakcije koje na papiru izgledaju potpuno zakonito.
- Jedan od nalaza koji najviše brinu je da se pranje novca sve više oslanja na specijalizovane profesionalne usluge. Profesionalni posrednici posjeduju znanje, mreže kontakata i kredibilitet neophodan za snalaženje u regulatornim sistemima, istovremeno prikrivajući stvarno porijeklo nezakonite imovine – pojašnjava Anesa Agović-Đozo, koautorica izvještaja i viša analitičarka u Opservatoriji za ilegalne ekonomije u Jugoistočnoj Evropi pri GI-TOC-u.
Sektor nekretnina ostaje jedan od najčešćih načina za ubacivanje prljavog novca u legalne tokove, kroz precijenjene ili potcijenjene prodaje i brze prenose vlasništva putem fiktivnih kompanija. Autori navode da posebno važnu ulogu imaju notari, jer bez njihovih ovjera većina transakcija ne može biti završena. Uprkos tome, broj prijavljenih sumnjivih transakcija ostaje veoma nizak. Istraživanje ukazuje i na sve veću upotrebu fiktivnih kompanija, lažnog fakturisanja, offshore aranžmana i složenih vlasničkih struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnih vlasnika i porijekla novca.
Slab nadzor
Upozoravaju da problem nije nedostatak zakona, već njihova primjena. Slab nadzor, ograničene kontrole, nedovoljna razmjena informacija među institucijama i rijetke sankcije stvaraju prostor koji organizirani kriminal uspješno koristi. U pojedinim slučajevima profesionalci aktivno učestvuju u kreiranju pravnih i finansijskih aranžmana koji prikrivaju porijeklo nezakonitih sredstava, kao u slučaju iz BiH, gdje su 2023. godine podignute optužnice protiv notara, advokata i lokalnih zvaničnika osumnjičenih za omogućavanje nezakonitih upisa nekretnina i šema pranja novca.
Dok god prihodi stečeni kriminalom mogu prolaziti kroz advokatske kancelarije, računovodstvene firme i transakcije nekretninama bez adekvatnog nadzora, granica između legalne i ilegalne ekonomije ostat će opasno zamagljena, upozoravaju iz GI-TOC-a.
Uloga posrednika
- Organizovani kriminal danas ne zavisi samo od nasilja, korupcije ili krijumčarskih mreža, već i od mogućnosti da nezakonito stečeni novac uđe u legalne tokove bez izazivanja sumnje. Upravo zato je važno razumjeti ulogu profesionalnih posrednika koji, svjesno ili nesvjesno, mogu omogućiti da se kriminalni prihodi predstave kao legitimna imovina. Jačanje integriteta profesionalnih sektora i efikasnija primjena mjera za sprečavanje pranja novca ključni su za zaštitu finansijskog sistema i vladavine prava u regionu – ističe Agović-Đozo.
Read the full article at Dnevni avaz →
BA