Manje nezaposlenih, 30 milijuna više za naknadu

Broj nezaposlenih osoba u Sloveniji značajno se smanjio tijekom posljednjih godina, dok je iznos dodijeljen za naknade za nezaposlenost naglo porastao. 18 milijuna eura na plaćanja za nezaposlenost, što predstavlja povećanje od 30 milijuna eura ili 36 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Nasuprot tome, tijekom vrhunca pandemije 2020. prosječni broj registriranih nezaposlenih dostigao je 85.003 mjesečno. Najviša zabilježena razina nezaposlenosti dogodila se u listopadu 1993. godine, kada je 137.257 osoba službeno klasifikovano kao nezaposleni. Unatoč manjem broju osoba koje su primale naknade za nezaposlenost, prosječna plaćanja su se znatno povećala zbog zakonodavnih izmjena. U prvoj polovici ove godine prosječna mjesečna naknada iznosila je 1.278 eura bruto, dok je u istom razdoblju prošle godine prosjek iznosio 864 eura.

Ovaj porast proizlazi iz novog zakona donetog u siječnju, koji je prilagodio minimalne i maksimalne razine naknade za nezaposlenost na temelju bruto minimalne plaće. Kao rezultat toga, najniža naknada za nezaposlenost sada je 70 posto bruto minimalne plaće, a najveća 130 posto. Za ovu godinu, ovi pragovi prelaze na minimalno 1.037 eura i maksimalno 1.934 eura.

Ako je osoba podvrgnuta invalidskoj penziji, ona mora biti pod uvjetom da je primala socijalnu pomoć u razdoblju od šest mjeseci prije nego što je postala nezaposlena, ili u razdoblju od šest mjeseci prije nego što je postala nezaposlena, ili u razdoblju od šest mjeseci prije nego što je postala nezaposlena.

Prema najnovijim zakonskim amandmanima, primatelji koji se suočavaju s navodima o nepravilnom ponašanju mogu odgovoriti osobnim saslušanjem ili pružanjem dokumentacije vezane uz navodno kršenje. Prema Agenciji za zapošljavanje, prošle godine 199 slučajeva rezultiralo je povlačenjem naknada zbog razloga povezanih s krivicom, što je pad od 200 u 2023. i 183 u 2024.

Ti brojevi ukazuju na neznatan pad učestalosti oduzimanja davanja, moguće povezano s poboljšanom usklađenosti ili proceduralnim prilagodbama. Promjena u trendovima nezaposlenosti i strukturama davanja odražava širu gospodarsku dinamiku i odgovor politike usmjerene na potporu radnicima tijekom razdoblja tranzicije. Dok tržište rada nastavlja pokazati otpornost, evoluirajuća priroda davanja za nezaposlenost naglašava potrebu za prilagodljivim politikama koje uravnotežavaju fiskalnu odgovornost s socijalnom zaštitom.

Trenutna situacija pokazuje kako zakonodavne promjene mogu utjecati na dostupnost i pristupačnost potpore za nezaposlene, oblikujući iskustva onih koji se kreću radnom snagom.