Spain🏛️ PolitikaProgresivnoZanemareno kod konzervativnihprije 16 h
Španjolska i još pet europskih zemalja insistiraju na uspostavljanju izvanrednog poreza na dobit naftnih kompanija
Španjolska i pet drugih zemalja Europske unije, Njemačka, Italija, Austrija, Poljska i Portugal, guraju izvanredni porez na dobit naftnih kompanija koje je stvorio sukob na Bliskom istoku. Ministri ekonomije ovih šest zemalja planiraju ponovno zatražiti ovu mjeru zajedničkim pismom upućenim Simonu Harisu, zamjeniku premijera i ministru financija Irske, koji trenutno drži rotirajuće predsjedništvo EU-a. U pismu, kojem je pristupio EL PAÍS i koje su podijelili AFP i Euronews, poziva se na ponovno uvođenje takvog poreza, sličnog onom koji je proveden 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ministri tvrde da naftne kompanije doživljavaju visoku profitabilnost i marže, unatoč rastu cijene sirove nafte, a trenutne mjere nisu dovoljno stabilizirale cijene za oba i građane. Oni ističu potrebu za jedinstvenim pristupom kako bi se osiguralo da oni koji imaju koristi od krize doprinose ublažavanju takvih troškova. Ovo bi označilo drugi put da EU traži uvođenje novog, selektivnijeg poreza za strane multinacionalne tvrtke.
Šest država članica Europske unije zatražilo je uvođenje posebnog poreza na energetske tvrtke nakon porasta njihovih profita povezanog s ratom na Bliskom istoku, navodi se u pismu koje je AFP dobio. Njemačka, Italija, Austrija, Poljska, Portugal i Španjolska pozvale su EU da razmotri primjenu ove mjere na razini zajednice, a njihovi ministri financija poslali su zajedničku poruku irskom ministru financija.
U pismu se ističe da naftne kompanije imaju koristi od profitabilnosti bez presedana i marže na rafiniranim proizvodima koje premašuju povećanje cijena sirove nafte.
Njemački ministar financija, Lars Klingbeil, više puta je naglašavao da energetske tvrtke ne bi trebale iskorištavati potrošače u ovom razdoblju krize, prema izvoru bliskom njegovom ministarstvu. "Previše dobiti vezane za krizu moraju se vratiti potrošačima", izjavio je izvor.
Unatoč tim pozivima, EU još uvijek ne pokazuje znakove da će krenuti naprijed s uvođenjem poreza na energetske tvrtke. Situacija se pojačala zbog geopolitičkih napetosti i poremećaja u globalnim opskrbama naftom. Sukob je prouzročio nestabilnost na tržištima energije, s naglim fluktuacijama cijena nafte. To je dovelo do povećanog pritiska na vlade kako bi osigurale da energetske tvrtke pošteno doprinose rješavanju gospodarskih izazova s kojima se suočavaju građani.
Šest zemalja vjeruje da bi takva mjera mogla pomoći u ublažavanju nekih financijskih tereta za kućanstva i poduzeća pogođena rastućim troškovima energije. Oni tvrde da su profiti koje ostvaruju naftne i plinske tvrtke nesrazmjerni u usporedbi s povećanjem cijena koje su prenijeli potrošačima. Odgovor EU-a do danas je bio oprezan. Iako su pojedine države članice poduzele korake za reguliranje cijena energije i potporu potrošačima, nije bilo jedinstvenog pristupa na razini bloka.
Neke zemlje i dalje oklijevaju, navodeći zabrinutost zbog potencijalnih utjecaja na ulaganja i stabilnost tržišta. Poziv na poseban porez dolazi usred širih rasprava o tome kako upravljati sigurnošću energije i pristupačnosti u svjetlu tekućih sukoba i klimatskih promjena.
Kako se EU priprema za predstojeći sastanak ministara financija, pitanje nametanja posebnog poreza na energetska poduzeća vjerojatno će dominirati dnevnim redom.
Idi na primarne izvore (1)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
Šest zemalja Europske unije, Njemačka, Italija, Austrija, Poljska, Portugal i Španjolska, pozivaju na izvanredni porez na energetske tvrtke čiji su profiti porasli zbog rata na Bliskom istoku. Ministri financija ovih zemalja, zajedno s španjolskim potpredsjednikom Carlosom Cuerpoom, poslali su zajedničko pismo irskom ministru financija, koji trenutno predsjedava EU-om. Žele da se ovaj porez razmotri na razini EU-a tijekom sastanka u Dublinu. U pismu se ističe da naftne tvrtke imaju koristi od visokih marža i globalne profitabilnosti usred šokova u opskrbi, što dovodi do povećanja troškova života. Ministri tvrde da bi prekomjerni profit povezan s krizom trebao biti vraćen potrošačima. Iako su neke zemlje prethodno potaknule takav porez, EU još nije pokazala planove za njegovu provedbu.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se poziva na izvanredni porez na energetske tvrtke kao neophodna mjera za rješavanje rastućih životnih troškova i korporativnog profitiranja.
Zašto činjenice (85): The article reports on a letter from six EU countries requesting an extraordinary tax on energy companies, citing increased profits due to the war in the Middle East. It references the involvement of specific officials and mentions the context of previous measures in 2022. The information aligns wit
Zašto objektivnost (80): The tone remains neutral, presenting the positions of multiple EU nations without overt bias. However, there is some emphasis on the economic impact and public sentiment, which may slightly lean towards highlighting the concerns of the public over corporate profits.
Španjolska i pet drugih zemalja Europske unije, Njemačka, Italija, Austrija, Poljska i Portugal, guraju izvanredni porez na dobit naftnih kompanija koje je stvorio sukob na Bliskom istoku. Ministri ekonomije ovih šest zemalja planiraju ponovno zatražiti ovu mjeru zajedničkim pismom upućenim Simonu Harisu, zamjeniku premijera i ministru financija Irske, koji trenutno drži rotirajuće predsjedništvo EU-a. U pismu, kojem je pristupio EL PAÍS i koje su podijelili AFP i Euronews, poziva se na ponovno uvođenje takvog poreza, sličnog onom koji je proveden 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ministri tvrde da naftne kompanije doživljavaju visoku profitabilnost i marže, unatoč rastu cijene sirove nafte, a trenutne mjere nisu dovoljno stabilizirale cijene za oba i građane. Oni ističu potrebu za jedinstvenim pristupom kako bi se osiguralo da oni koji imaju koristi od krize doprinose ublažavanju takvih troškova. Ovo bi označilo drugi put da EU traži uvođenje novog, selektivnijeg poreza za strane multinacionalne tvrtke.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se naglašava uloga vlada u reguliranju ponašanja poduzeća tijekom kriza i naglašava neuspjeh prethodnih mjera.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.
Spain
