In Osijek, the University Library has been planned for decades, millions of euros have been spent, and it still looks like this.

Nasuprot zgrade osječke Građevine, jednog od najljepših fakulteta u Hrvatskoj , propada ogoljena, zapuštena i grafitima išarana zgrada Sveučilišne knjižnice i multimedijskog centra. Od prve ideje o njezinoj gradnji izmijenilo se deset osječkih rektora, no knjižnica je tek betonski kostur i sramota inače suvremenog kampusa.

Knjižnica se planira od kasnog socijalizma, a gradi od prošlog desetljeća. Namjena joj je više puta mijenjana — trebala je biti samo sveučilišna knjižnica , pa multimedijalni centar, pa zajednička sveučilišna i gradska knjižnica, pa nešto četvrto još nedefinirano.

S namjenom su se mijenjali i budžeti, a od inicijalne vrijednosti projekta od 18,7 milijuna eura dosad je potrošeno 5,9 milijuna. Uzalud, jer je 15 tisuća studenata Sveučilišta u Osijeku i dalje zakinuto za knjižnicu kakvu imaju, naprimjer, Rijeka i Zadar . Dio razloga može se pronaći u kronologiji propusta koji su definirali njezinu gradnju.

Knjižnica s kongresnom dvoranom

Ideja o podizanju zgrade Sveučilišne knjižnice pojavila se pretkraj prošlog stoljeća. Studija izrađena 1979. pod rektorom Petrom Anićem sugerirala je da se dotad jedinstvena Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek razdvoji u dvije ustanove te da im se pronađe odgovarajući smještaj.

Tri desetljeća prošlo je dok nije pronađena lokacija. Pod rektoricom Gordanom Kralik 2007. godine Vlada daje suglasnost za uzimanje kredita na teret državnog proračuna kojim će se urediti kampus, u što je uključena i izgradnja nove knjižnice.

Stvar se zakomplicirala jer je odabrani lokalitet bio arheološki zaštićen , no nakon arheološkog istraživanja na čestici 2011. godine dobivena je suglasnost konzervatora . Na javnom natječaju odabran je urbanističko-arhitektonski rad tvrtke Sangrad: nova knjižnica trebala je na 11 tisuća kvadrata imati dvije podrumske etaže za knjižničnu građu te prizemlje s kongresnom dvoranom. Neobično, u tom rješenju nije bio predviđen parking, pa je ono pod rektorom Željkom Turkaljem dopunjavano.

Gradili bez novca

Sveučilište je tad, 2013. godine, učinilo kobnu grešku. Shvativši da nemaju dovoljno novca za ovaj projekt, nisu od njega odustali, nego ga podijelili u dvije faze i krenuli s gradnjom. Novcem iz kredita za uređenje kampusa grade podzemne etaže, a ostatak zgrade ostavljaju za “drugu fazu”. Mijenjaju i namjenu, pa knjižnica postaje “multimedijski centar” u kojem će studenti dobiti i radijski i televizijski studio, računalni inkubator, računalnu prodavaonicu i multimedijske urede. Sve to u nekoj budućnosti za koju nema novca.

Povrh svega, Vlada Zorana Milanovića rebalansom proračuna 2014. reže osječkom Sveučilištu tri milijuna eura, iznos koji odgovara četvrtini novca potrebnog za projekt što je i dotad bio financijski vrlo klimav.

Unatoč svemu, Sveučilište 2015. kreće u gradnju podzemnog dijela knjižnice s 5,5 milijuna eura iz spomenutog kredita. Sveučilišni glasnik , službeni list Sveučilišta u Osijeku, tad otvoreno piše da nije osiguran novac ni za dovršetak cijele zgrade, kamoli za njezino unutrašnje uređenje i opremu; procjenjivalo se da za to treba dodatnih 14,2 milijuna eura.

Iz EU ni centa

Potraga za drugim izvorima financiranja vrlo je neuspješna. Sveučilište traži zajam Europske investicijske banke , no Ministarstvo financija ne daje im suglasnost, pa to propada. Javljaju se na dva poziva Ministarstva znanosti i traže bespovratni kredit za uređenje i opremanje knjižnice, ali novac ne dobivaju.

Na fondove Europske unije ne apliciraju jer su im u Ministarstvu znanosti rekli “da se novac iz EU fondova ne odobrava za potrebe gradnje knjižnica”; od Europske unije do danas za knjižnicu nisu dobili niti cent, potvrdilo je Sveučilište Telegramu.

Osječka tvrtka Gradnja sazidala im je do 2016. podzemne etaže za 3 milijuna eura. Kako im je od kredita bilo preostalo još 2 milijuna eura, Sveučilište kreće u drugu fazu, iako zna da za nju nema dovoljno novca. Pod rektorom Vladom Gubercem 2017. počinje gradnja nadzemnih etaža za 1,2 milijuna eura; tvrtka Zuber završava radove 2018. godine. Novca za uređenje i opremanje više nema.

Debakl Projekta Slavonija

Ministar znanosti Radovan Fuchs najavio je 2021. da će uređenje unutrašnjosti i opremanje biti plaćeni iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti . Rektor Guberac hvalio se, pak, kako je “dobio jamstvo da će iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem biti izdvojena sredstva i za završetak knjižnice”, dapače da su “na listi prioriteta”.

To će se pokazati kao posebna blamaža. Premijer Andrej Plenković hvastao se Projektom Slavonija i najavljivao da će Osijek kroz njega povući 450 milijuna eura. Kad je 2022. posjetio osječko Sveučilište, nije ni spomenuo knjižnicu; nimalo čudno s obzirom da je ona od njegova Projekta Slavonija dobila 15.200 eura.

Sveučilište je 2023. godine predložilo Gradu Osijeku da u nedovršenu novu zgradu useli i Gradska knjižnica, iako je cijela priča počela s idejom da se one razdvoje, a svaka dobije primjereni prostor. Grad je isprva pristao, čak je dao Sveučilištu 48 t…