Fotografija napravljena uz pomoć AI
Nakon mjeseci nezapamćene euforije, ulice bosanskohercegovačkih gradova i dalje su pune, zastave se vijore na prozorima, a hiljade ljudi na trgovima zajedno pjevaju pjesme koje su povezale i one koji fudbal strastveno prate i one koji ga inače nikada ne gledaju. Ipak, ono najzanimljivije ne događa se samo na sportskim terenima, već među ljudima. Otvaraju se ključna pitanja: kako je reprezentacija uspjela stvoriti osjećaj zajedništva kakav se rijetko viđa, zašto su slike slavlja obišle svijet i može li jedna mala država iskoristiti ovaj sportski uspjeh da promijeni vlastiti identitet, ali i sliku o sebi u svijetu?
O ovim društvenim, psihološkim i ekonomskim fenomenima u programu N1 televizije govorili su psiholog Remzija Šetić, profesorica sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Melika Husić-Mehmedović i predsjednik Udruženja turističkih radnika "Vučko" Sarajevo Edin Ogrešević.
Oglas
Psihološki aspekt euforije: Od trenutne emocije do dugoročnog sistema vrijednosti
Fudbalska euforija koja mjesecima ne jenjava otvara pitanje može li ovaj talas pozitivne energije trajno promijeniti način na koji nacija doživljava samu sebe. Psiholog Remzija Šetić smatra da je takav preokret itekako moguć jer emocije igraju ključnu ulogu u ljudskom ponašanju i motivaciji.
"Ovakva sada euforija koju doživljavamo daje nam jedan dobar znak zajedništva i povezanosti, jer želimo svi da se identificiramo sa uspjehom. Kada prepoznajemo to da je uspjeh od strane ljudi koji su slični nama, to nam puno znači" , pojasnio je Šetić.
Međutim, on upozorava da dobar osjećaj traje samo dok traje i sama euforija. Ključni izazov je ono što dolazi nakon toga.
"Da li ćemo to pretvoriti u neki dugoročni uspjeh, to zavisi puno od nas. Ali to je upravo onaj momenat kad se emocije malo slegnu i kada sve to treba da se pretvori u jednu ozbiljnu strategiju i ozbiljan sistem vrijednosti kako bismo zapravo ove uspjehe ponavljali, a ne da budu incidenti jednom u 10 godina" , kazao nam je Šetić.
Osvrćući se na historijski plasman reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Brazilu prije nekoliko godina, kada je zemlja prošla kroz svojevrsnu katarzu, Šetić napominje da taj momentum u godinama koje su uslijedile nismo najbolje iskoristili. Pitanje koje se postavlja jeste šta sada u praksi i teoriji može i treba biti drugačije.
Nacionalni brending: Može li se izbrisati narativ o "crnoj hronici"?
Strani mediji i turisti decenijama su Bosnu i Hercegovinu prepoznavali kroz narative vezane za rat, tešku prošlost i teme iz crne hronike. Profesorica Melika Husić-Mehmedović objašnjava da se nacionalni brending gradi decenijama i da je nemoguće trajno promijeniti okamenjene stavove u svega nekoliko sedmica. Ipak, priznaje da je zemlja dobila ogromnu količinu neplaćene, pozitivne promocije.
"Kada postanete viralni u jednom trenutku, to je opasno jer ne možete to kontrolisati. U našem slučaju se baš onako lijepo poredalo da su to pozitivne stvari, pozitivna priča i pozitivne emocije" , istakla je profesorica Husić-Mehmedović.
Ona ipak poziva na oprez i savjetuje da se cijela priča ne vezuje isključivo za sportske rezultate, jer bi u suprotnom sve moglo ostati na nivou prolazne anegdote.
"Ako to napravimo, onda ostajemo vezani samo za posljednju utakmicu i rezultate, i ništa dalje nećemo moći konkretno iskoristiti. Trenutno nam emocije jesu pozitivne i narativ o BiH je vrlo pozitivan, ali to je trenutno i toga trebamo biti svjesni" , upozorila je Husić-Mehmedović.
Turizam na terenu: Između viralnog marketinga i opasnosti "španskog scenarija"
Dok stručnjaci pozivaju na kreiranje dugoročne strategije, turistički radnici na terenu već uočavaju konkretne rezultate. Predsjednik Udruženja turističkih radnika "Vučko" Edin Ogrešević ističe da su dugogodišnji trud i sjajne recenzije konačno došli na naplatu, ali da je ključni vjetar u leđa stigao s društvenih mreža.
"U ovom momentu nama se desio taj 'viral' gdje je Bosna i Hercegovina postala popularna na svim društvenim mrežama kao najinstagramičnija destinacija trenutno u svijetu. Uhvatili smo dobar trend, popularni smo u Zapadnoj Evropi i među američkim turistima, jer u momentu inflacije BiH dobro kotira kao povoljna destinacija" , rekao je Ogrešević.
Kao slikovit primjer snage domaćeg brenda, Ogrešević se našalio na račun vlastitog imena, istakavši da strancima više ne mora objašnjavati ko je, jer svi u Sarajevu znaju za brend Edina Džeke. Ipak, naglašava da je sada ključno pitanje – kako upravljati ovim prilivom gostiju.
"Moramo u nekom momentu da vidimo ko su naši gosti i odakle dolaze, jer to je kontrola koja se mora što prije desiti. Ako se ovaj viral nastavi bez ikakve kontrole, možemo postati Španija. Naravno, ne želimo da naše stanovništvo umorimo od turizma, nego želimo da imamo kontrolisani turizam" , upozorava Ogrešević.
On dodaje kako je cilj turističkih radnika da Sarajevo predstave kroz njegovu bogatu historiju i kulturu – od najstarijih javnih kupatila do š…
Read the full article at N1 Bosna i Hercegovina →
BA