The River Summer Nights are about to begin.

Otvaranje 19.6. okuplja sve ansamble i najavljuje 50-ak programa, a o svemu govori Dubravka Vrgoč

Jedinstvenim programom koji će ispred zgrade HNK Ivana pl. Zajca okupiti sve umjetničke ansamble riječkog nacionalnog kazališta, glumce talijanske i hrvatske drame, operne soliste, baletni ansambl, zbor i orkestar, u petak u 21.30 sati bit će otvorene ovogodišnje Riječke ljetne noći. Festival koji će tijekom više od mjesec dana pretvoriti Rijeku u veliku pozornicu donosi 50-ak programa na 20 lokacija. O programu, ambicijama i viziji ovogodišnjih Riječkih ljetnih noći razgovarali smo s intendanticom HNK Ivana pl. Zajca Dubravkom Vrgoč .

* Riječke ljetne noći vratile su se u punom opsegu i ponovno osvajaju gradske prostore. Kakvu ulogu festival danas treba imati u kulturnom životu Rijeke?

- Mediteran je prirodan prostor festivala. Povijest bilježi kako su prvi festivali posvećeni izvedbenim umjetnosti, napose kazalištu, nastali upravo u antičkoj Grčkoj, mjestu nastanka filozofije, poezije, umjetnosti i teatra. Nažalost, Mediteran je već dugi niz godina zanemaren, izostavljen, izoliran i zapostavljen, označen kao prostor sukoba, stalnih migracija, kolektivnih i osobnih nesreća. Zato mi se čini da je potrebno iznova ispričati priču o Mediteranu i to upravo kroz kulturu. Mitski Mediteran izgubio se u povijesnim nedaćama naše suvremenosti, te je postao fikcionalan, a ne stvaran. Zadaća je kazališta da ga obnovi. Riječke ljetne noći preuzimaju tu misiju i prizivaju programom onu temeljnu mediteransku misao da je cijeli Grad u ljetnim mjesecima teatar. Stavi li se na Mediteranu stolica ispred kuće već nastaje teatar, a onaj koji na nju sjeda postaje ili gledateljem ili glumcem, ovisno o interpretacijskim perspektivama. Zanima me festival koji je neposredan, festival koji se rađa na prostoru ulice ili trga, okuplja građane kao gledatelje i izvođače te čini svakodnevicu podnošljivijom, budući da živimo u traumatičnom vremenu kada nam je svaka olakšica itekako potrebna. Uloga kulture danas bi trebala biti puno značajnija nego u nekim drugim stabilnijim epohama. Stoga se nadamo kako će naš ovogodišnji festival s raznolikim programom imati značajnu ulogu u kontekstu kulturnog života Rijeke.

* Jedna od posebnosti Riječkih ljetnih noći oduvijek je bila pretvaranje grada u veliku pozornicu. Kako birate lokacije i koliko vam je važno da se kroz festival ispriča priča o riječkom identitetu, njegovoj povijesti i urbanom karakteru?

- Iznimno mi je važno kroz festival ispričati priču o Gradu u kojem festival nastaje, o identitetu koji s jednakim intenzitetom ispisuju i povijest i suvremenost toga Grada. Festival se prvenstveno obraća građanima Rijeke te se zato fokusira na ono što njih određuje i po čemu prepoznaju Grad kao mjesto svog boravka. Ta velika pozornica u koju će se krajem lipnja i tijekom srpnja pretvoriti Grad prije svega mora ocrtavati duh vremena. No, ona se i geografski mora širiti po cijelom Gradu kako bi teatar učinila bliskijim građanima dolazeći na njima prepoznatljiva mjesta riječke svakodnevice, od kojih neka nikada ni nisu bila pretvorena u izvođačke prostore. Tako se ovog ljeta širimo po cijeloj Rijeci – od Arheološkog parka, Principija, Trga Riječke rezolucije, Gata Karoline riječke, Parka Heroja, Plaže ex hotela Parka do Zvjezdarnice, Remize, Tržnice Brajda, Porto Baroša, Delte 5, dvorišta Pomorskog fakulteta, prostora ispred Ekonomske škole i napokon dolazimo do kazališta. Pet novih lokacija koje smo otkrili ovog ljeta nadam se da će biti ustaljene pozornice nekih budućih festivala.

* Festival donosi spoj opere, drame, glazbe i interdisciplinarnih programa. Mislite li da publika danas sve više traži upravo takve hibridne, žanrovski otvorene kulturne događaje?

- Tijekom redovne sezone u repertoarnom teatru kao što je riječko očekuju se operne, dramske i baletne izvedbe koje se izmjenjuju po uobičajenom redu i zadovoljavaju tradicionalna očekivanja publike. No, ljetni su festivali mnogo otvoreniji upravo za multidisplinarni program i hibridne forme. Njihove izvedbe, u kratkom vremenu na otvorenom prostoru izloženom svačijim pogledima, mora biti prepoznat od gledatelja različitih uzrasta, različitih senzibiliteta, različitih estetskih kriterija i različitih kazališnih iskustava. To zasigurno nije lako, no europska i svjetska praksa ljetnih festivala, upućuje na to da su crossover kulturni programi koji povezuju različite umjetničke discipline, žanrove i medije sve popularniji. Oni ne samo što privlače raznovrsniju publiku, već i potiču suradnju između umjetnika iz različitih područja, stvaraju inovativne formate i spremnije odgovaraju na suvremene društvene teme, one koje nas se izravno tiču i na koje odgovore tražimo i u prostoru teatra. Slijedeći takve prakse, na taj smo način u jednom segmentu osmislili ovogodišnje Riječke ljetne noći gdje, u suradnji s Art kinom film povezujemo s glazbom u projekciji kultnog nijemog filma "General" Bustera Keatona koju prati naš simfonijski orkestar ili se pred tea…