Rat između SAD-a i Irana trajao je gotovo četiri mjeseca, stajao je američke porezne obveznike desetke milijardi dolara, uzdrmao energetska tržišta i opteretio američke saveznike. Kada je Donald Trump objavio da je sukob završen, sporazum još nije bio potpisan, a najteža pitanja ostala su neriješena.
Trump je vijest o završetku sukoba objavio na travnjaku Bijele kuće koji je poslužio kao kulisa borilačkog UFC spektakla. Nekoliko sati ranije, dok je u Bijeloj kući na rođendanskoj večeri okupljao obitelj, Donald Trump objavio je na društvenim mrežama da je postignut sporazum kojim završava rat s Iranom, sukob koji je sam pokrenuo gotovo četiri mjeseca ranije, piše Bloomberg .
“Sporazum s Islamskom Republikom Iran sada je dovršen. Čestitke svima! Ovim u potpunosti odobravam besplatno otvaranje Hormuškog tjesnaca i istodobno odobravam trenutno ukidanje pomorske blokade Sjedinjenih Američkih Država”, napisao je na Truth Socialu. “Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!”, dodao je.
No kao i mnogo toga tijekom rata, Trumpova retorika bila je korak ispred stvarnosti na terenu. Tekst sporazuma još nije bio objavljen, formalno potpisivanje bilo je udaljeno nekoliko dana, a najteža pitanja, uključujući nuklearni program, sankcije i Libanon , odgođena su za kasnije pregovore.
Malo je nedostajalo da do sporazuma uopće ne dođe. Toga jutra, oko 06:45 po washingtonskom vremenu, Izrael je bombardirao južni Bejrut i tako izveo potez za koji su iranski pregovarači upozoravali da bi mogao uništiti pregovore. Izrael je tvrdio da odgovara na projektile koje je ispalio Hezbolah , saveznik Teherana .
‘Bio sam strašno ljut’
Diljem Zapada i zemalja Perzijskog zaljeva mnogi su taj napad vidjeli drukčije. Smatrali su ga posljednjim pokušajem premijera Benjamina Netanyahua da sruši sporazum iz čijeg je stvaranja bio isključen. Iran je isprva oklijevao, ali četiri sata poslije Trump je na društvenim mrežama kritizirao izraelski napad, poručivši da se “nije smio dogoditi”.
Njegovo nezadovoljstvo ratnim partnerom više nije bilo tajna. Poslijepodne je za Axios izjavio da je potpisivanje sporazuma odgođeno nekoliko sati upravo zbog napada te da je zbog toga telefonski napao Netanyahua. “Bio sam strašno ljut. Jasno sam mu to dao do znanja”, rekao je Trump.
Za nekoliko dana američki predsjednik počeo je ponavljati neke od argumenata najžešćih kritičara izraelske politike. No prije toga morao je uvjeriti Iran da pristane na potpisivanje. Tri sata poslije Trump je dobio ono što je mjesecima obećavao: sporazum, ili barem okvirni dogovor.
Jako skup rat za SAD
Nije bilo gotovo nikakvih pojedinosti osim nacrta koji su procurili u javnost i koji su sugerirali golemi financijski dobitak za Iran. Među mogućim odredbama bile su trenutačne iznimke za izvoz nafte, potencijalno skoro ukidanje sankcija te fond za obnovu vrijedan do 300 milijardi dolara koji bi financirale zaljevske države. Dobitak za Washington bio je znatno skromniji: ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, završetak borbi i još jedno iransko obećanje da neće razvijati nuklearno oružje.
Rat je SAD već stajao desetke milijardi dolara, iscrpio zalihe streljiva, opteretio savezništva, podigao cijene goriva i uzdrmao globalno energetsko tržište, a sve kako bi se postigao sporazum koji bi na kraju mogao biti slabiji od JCPOA-a, nuklearnog sporazuma koji je za mandata Baracka Obame sklopljen s Iranom, a koji je Trump godinama kritizirao i naposljetku raskinuo tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata.
Dok se kavez za borbe praznio na travnjaku Bijele kuće, Trump se pripremao za put na sastanak skupine G7 u francuskom Évianu, gdje su europski čelnici bili spremni obasuti pohvalama sporazum koji još nisu ni pročitali, tako barem za Bloomberg kažu zapadni i bliskoistočni dužnosnici upoznati s pregovorima, koji su zatražili anonimnost zbog osjetljivosti teme.
Važna uloga Katara
Dok su UFC borci prolijevali krv po platnu borilišta postavljenog ispred Bijele kuće, katarski posrednici u Teheranu su satima prenosili poruke između iranskih dužnosnika i američke strane, tvrde osobe upoznate s pregovorima. Bio je to vrhunac četverotjednih tihih pregovora koje je bogata zaljevska država vodila na zahtjev obje strane, od kojih je svaka tražila izlaz iz rata koji je kod kuće postajao sve veći politički teret.
Sve do sredine svibnja Katar je igrao sporednu ulogu uz Pakistan , Egipat i Tursku u pokušajima pronalaženja izlaza iz sukoba. Doha je godinama gradila ugled nezaobilaznog regionalnog posrednika, no ovoga puta namjerno nije željela preuzeti vodeću ulogu. Jedan od razloga bio je taj što je Teheran napadao Katar i njegove zaljevske susjede, uključujući i napad na LNG postrojenje Ras Laffan vrijedno 20 milijardi dolara.
Nakon što su i Teheran i Washington zatražili aktivniju katarsku ulogu, Katar je potajno poslao izaslanstvo u Iran. Putovalo se preko Turske kako bi se izbjeglo otkrivanje misije. Delegaciju su predvodili visoki posrednici Ali al-Thawadi i Hamad al-Kubaisi , a ci…
Read the full article at Telegram.hr →
Croatia