N1 info
Ministarstvo finansija bez javnosti poznatog obrazloženja ima nameru da ukine olakšice privrednicima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Sagovornici N1 kažu da je to slika inkluzije u našoj zemlji. Ukazuju na to da Ministarstvo finansija u suporotnosti sa zakonom, rukovodi Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i da isplaćuje samo manji deo novca iz budžeta za pomoć.
Oglas
Kako je predviđeno izmenama zakona, od januara 2027. godine poslodavci u Srbiji više neće imati poreske olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom (OSI).
Trenutno su u toku javne rasprave o planiranim izmenama zakona, a predlagač je ministarstvo finansija. Rok za prikupljanje komenatra je 21. jun, a email adresa za komentare je [email protected] .
Prema važećem zakonu o porezu na dohodak građana i o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, poslodavci koji zaposle lice sa invaliditetom na neodređeno vreme - tri godine ne moraju državi da plaćaju porez na zaradu tog zaposlenog.
Porez na zaradu u Srbiji računa se po jedinstvenoj stopi od 10 odsto, a osnovicu čini bruto plata umanjena za zakonom propisani neoporezivi iznos. Za 2026. godinu neoporezivi iznos iznosi 34.221 RSD mesečno.
Prema popisu iz 2022. godine u Srbiji je 101.098. radno aktvinih osoba, od 19 do 65 godina sa invaliditetom.
Organizacija Forum mladih sa invaliditetom (FMI) izrazila je ozbiljnu zabrinutost povodom najave ukidanja poreskih olakšica za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, imajući u vidu da su ove mere do sada predstavljale jedan od ključnih mehanizama za podsticanje inkluzivnog tržišta rada.
Kako ističu, za mnoge poslodavce ove olakšice su bile važan faktor prilikom donošenja odluke o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, a njihovo ukidanje može dovesti do smanjenja motivacije i interesovanja za zapošljavanje, kao i direktnog smanjenja broja novozaposlenih osoba sa invaliditetom.
"Ova mera posebno zabrinjava u kontekstu činjenice da tržište rada u Srbiji i dalje nije dovoljno inkluzivno. Iako aktivne mere politike zapošljavanja formalno postoje, sredstva koja se za njih izdvajaju godinama ostaju na približno istom nivou”, navodi se u odgovoru Foruma mladih sa invaliditetom za N1.
Mladi se već suočavaju sa višestrukim barijerama
Oni podsećaju da se mlade osobe sa invaliditetom suočavaju sa višestrukim barijerama prilikom ulaska na tržište rada – od nedostatka radnog iskustva, preko predrasuda poslodavaca, do neprilagođenih radnih mesta. Ukidanje ove vrste podrške "može dodatno produbiti njihovu isključenost i otežati prve korake ka zaposlenju".
"Imajući u vidu izuzetno nepovoljan položaj osoba sa invaliditetom u oblasti rada, smatramo da ne samo da nije opravdano ukidati postojeće mere podrške, već je neophodno njihovo unapređenje – kroz bolje ciljanje, posebno ka mladima i dugoročno nezaposlenima, zatim povećanjem sredstava i uvođenje novih mehanizama podsticanja zapošljavanja. Jednako je važno uspostaviti sistemsko praćenje efekata mera, sprečiti eventualne zloupotrebe i redovno objavljivati podatke o rezultatima", smatraju u Forumu.
Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom.
Kao poseban problem ističu da precizni i ažurirani podaci o broju zaposlenih mladih osoba sa invaliditetom nisu javno dostupni što dodatno otežava planiranje adekvatnih politika zapošljavanja i predstavlja još jedan razlog za unapređenje sistema, a ne za ukidanje postojećih mera podrške.
Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) iz 2023. godine koje je obavio BBC na srpskom, bilo je 10.980 nezaposlenih sa invaliditetom u Srbiji, a zaposleno 2.140. Tada su iz NZS naglasili da nijedna institucija u Srbiji "ne raspolaže celovitim bazama podataka o osobama sa invaliditetom", te da brojke iz njihove evidencije nisu i konačne.
N1 je ovim povodom kontaktirao NZS, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovore na naša pitanja.
Samo 25 odsto budžeta ide za podršku OSI
Sarita Bradaš iz organizacije " Centar za dostojanstven rad " ovu nameru ocenjuje kao još jednu potvrdu o nebrizi države o najranjivijim pojedincima i pojedinkama u našem društvu. Ona smatra da u slučaju izmene zakona, ona neće značajno uticati na zapošljavanje, jer je ovom merom obuhvaćen mali broj osoba sa invaliditetom.
Ona kaže da veći problem predstavlja odsustvo adekvatne podrške kroz ostale mere profesionalne rehabilitacije i podsticanja zapošljavanja.
"Razlog za to je u niskom iznosu sredstava koja se izdvajaju za ove namene i posledično malom uključenih u mere, ali još više već u njihovom nenamenskom trošenju", kaže Bradaš za N1.
Ljudi koji se bave ovom temom kao poseban problem izdvajaju upravljanje sredstvima Budžetskog fonda za profesionalnu rehabilitaciju i za…
Read the full article at N1 Srbija →
Serbia