Napravljeno uz pomoć umjetne inteligencije
Planirani gasovod Južna interkonekcija trebao bi Bosni i Hercegovini omogućiti pristup LNG terminalu na Krku i smanjiti zavisnost od ruskog gasa, ali bi istovremeno mogao produbiti političke podjele u zemlji, upozorava Bloomsbury Intelligence and Security Institute (BISI) u novom izvještaju.
Oglas
U analizi BISI navodi da je riječ o energetski i geopolitički važnom projektu, ali i o pitanju koje pokazuje kako se domaće političke podjele u BiH sve više prelamaju kroz energetsku politiku.
“ Domaća politička polarizacija između federalnih jedinica vjerovatno će se prenijeti i na paralelnu fragmentaciju energetskih politika u BiH ”, navodi se u izvještaju.
Američka firma bez iskustva
Prema BISI-ju, Parlament BiH je u martu 2026. dodijelio posao izgradnje gasovoda američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy.
Institut navodi da je kompanija osnovana krajem 2025. godine, da nema prethodno iskustvo u razvoju infrastrukture i da ima veze s osobama lično bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
BISI upozorava da je upravo pitanje javne nabavke jedno od najosjetljivijih u cijelom projektu. U izvještaju se navodi da “ pravičnost procesa nabavke ostaje upitna ” i da bi to moglo otežati evropski put BiH.
Institut podsjeća da su ambasador EU u BiH i Transparency International ranije upozoravali na nedovoljnu konkurenciju i transparentnost, kao i na mogućnost da poslovni i politički interesi prevladaju nad javnim interesom.
Gasovod koji treba povezati BiH s Evropom
Južna interkonekcija zamišljena je kao dvosmjerni gasovod koji bi povezao gasne sisteme BiH i Hrvatske. Prema izvještaju, gasovod bi se protezao 162 kilometra kroz BiH i 74 kilometra kroz Hrvatsku.
Projekt bi omogućio BiH uvoz ukapljenog prirodnog gasa preko LNG terminala na Krku. BISI navodi da je EU dosad podržala projekt sa ukupno 2,05 miliona eura kroz Western Balkans Investment Framework i EU CONNECTA programe.
Cilj projekta je smanjiti zavisnost BiH od ruskog gasa. Prema BISI-ju, BiH trenutno 96 posto prirodnog gasa uvozi iz Rusije preko TurkStream rute kroz Srbiju i Bugarsku, dok preostalih četiri posto dolazi iz Hrvatske.
Iako prirodni gas čini samo 2,6 posto ukupnog energetskog snabdijevanja BiH, u pojedinim dijelovima zemlje ima ključnu ulogu. U Sarajevu, navodi BISI, gas pokriva 49 posto sistema daljinskog grijanja u urbanom području.
Manje Rusije, ali više fosilnih goriva?
BISI ocjenjuje da je smanjenje zavisnosti od ruskog gasa važno za energetsku nezavisnost BiH, posebno imajući u vidu da EU planira potpuno ukinuti uvoz ruskog gasa do 2028. godine.
Međutim, institut upozorava i na moguću negativnu posljedicu: veća dostupnost gasa mogla bi povećati potrošnju fosilnih goriva u BiH i usporiti proces dekarbonizacije .
U izvještaju se navodi i da Južna interkonekcija vjerovatno neće kratkoročno smanjiti zavisnost BiH od ruskog gasa, jer bi infrastrukturi mogla trebati gotovo decenija da postane operativna.
Energetika kao političko oružje
BISI posebno naglašava da energetska politika u BiH može postati “hibridni alat” domaće politike i stranih geopolitičkih strategija , te da se prelamaju različiti domaći i geopolitički interesi, uključujući ruski uticaj na energetskom tržištu Balkana i sve izraženije američko komercijalno prisustvo kroz LNG projekte.
BISI podsjeća da je prvobitno kao glavni investitor bila predviđena državna kompanija BH-Gas iz Sarajeva, ali je nekoliko mjeseci kasnije odgovornost za javnu nabavku prebačena na američku kompaniju AAFS.
Institut ocjenjuje da taj izbor pokazuje uticaj američkih komercijalnih i geopolitičkih interesa na Balkanu, posebno zato što bi veći uvoz američkog LNG-a u istočnu Evropu direktno koristio američkim kompanijama i smanjio ruski uticaj u regiji.
Rizik za evropski novac
Prema BISI-ju, sporni elementi procesa javne nabavke mogli bi uticati i na evropska sredstva. Institut upozorava da bi BiH mogla ugroziti 374 miliona eura sredstava koja zavise od reformi usklađenih s pravilima EU.
U srednjoročnom periodu, navodi se u izvještaju, EU će vjerovatno pojačati pritisak na bh. zakonodavce kako bi reformirali energetski sistem i procese javnih nabavki u skladu s evropskim standardima.
Prijeti li energetsko razdvajanje BiH?
Najozbiljnije upozorenje iz izvještaja odnosi se na mogućnost da BiH ne izgradi zajedničku energetsku strategiju, nego da se energetski prostor dodatno podijeli.
BISI zaključuje da investicije u infrastrukturu vjerovatno neće dovesti do stvarne diverzifikacije snabdijevanja bez domaćeg političkog jedinstva i spremnosti da se sklapaju komercijalni sporazumi s dobavljačima koji nisu povezani s Rusijom.
“ Postoji realna mogućnost da dva federalna entiteta umjesto toga krenu prema razvoju odvojenih energetskih mreža, s različitim izvođačima i zavisnostima ”, zaključuje BISI.
Drugim riječima, Južna interkonekcija, projekat zamišljen kao korak prema energetskoj sigurnosti i većoj povezanosti s EU, mogla bi postati još…
Read the full article at N1 Bosna i Hercegovina →
BA