Ovaj dokument, koji je plod rada sedam istaknutih bh. pravnika, već je izazvao brojne reakcije u javnosti, ali i privukao pažnju međunarodnih diplomata.
O detaljima ovog prijedloga, ali i oštrim kritikama na račun trenutnog vođenja vanjske politike BiH, ponašanju susjednih zemalja, te nužnosti generacijske smjene na političkoj sceni, za Klix.ba govori Admir Lisica, direktor Centra "Geopol".
Gospodine Lisica, GEPOL je nedavno javnosti ponudio dokument od 28 stranica kao domaći odgovor na jedno od najkompleksnijih pitanja u BiH – državnu imovinu. Možete li nam pojasniti šta je ključna formula ovog prijedloga i na koji način on balansira između države kao titulara i lokalnih zajednica (entiteta, kantona, općina) koje bi tom imovinom raspolagale?
Poučeni činjenicom da u javnom prostoru već decenijama političko Sarajevo, a posebno bošnjački politički faktor djeluje većinom reaktivno, a ne aktivno, Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio se da ponudi jedan okvir za raspravu i eventualni dogovor u kontekstu jednog od najvažnijih aktuelnih pitanja za državu Bosnu i Hercegovinu. Dokument od 25 stranica, sadrži jasne i detaljno razrađenje smjernice, sa definiranom metologijom i naučnim pristupom, koji je plod rada 7 istaknutih bosanskohercegovačkih pravnika, različitih političkih opredjeljenja, a ujedinjenih oko nastojanja da se unutar Bosne i Hercegovine konačno počne razmišljati o domaćim rješenjima, koji nisu plod međunarodnog intervencionizma ili nametanja. Dokument polazi od toga da on ne definira poražene i pobjednike među akterima unutar Bosne i Hercegovine, ne nudi konačno slovo o ovom važnom pitanju, ali ima za cilj pozvati na razgovor, dogovor i raspravu. Na 25 stranica vidljivo je da niko ne gubi, ali svi doprinose dogovoru, te da je jedini pobjednik država Bosna i Hercegovina, uz uvažavanja administrativnih jedinica i lokalnih zajednica, koji u ovoj konstalaciji odnosa dobijaju na značaju i uvažavanju. Dokument je upućen na adrese svih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini, te medijima, a povratna informacija, zaprimljeni upiti na zvaničnoj adresi Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, te interes medija, govori nam da našoj javnosti, te političkoj eliti, nedostaje ovakvih unutrašnjih inicijativa, koje su plod domaće inteligencije.
Nedavno ste izjavili da "bošnjački politički faktor mora biti hrabriji u svojim odlukama" i da ne smijemo kreirati dogovore koji su postavljeni u omjeru "2 protiv 1". Šta tačno podrazumijeva ta hrabrost u kontekstu pregovora o državnoj imovini i gdje povući crvenu liniju?
Prije svega u tome da se bošnjački politički faktor ne smije oslanjati na međunarodnu volju, koja je ukoliko posmatramo aktuelni geopolitički trenutak, nejasna, nekonzistentna i nepredvidiva. Moramo biti spremni na jačanje unutrašnjih kapaciteta, i kreiranje domaćih rješenja. Ako u određenom trenutku, kao što je to bio slučaj u Stocu, treba donijeti i neku netipičnu odluku, ne smije se posustati, već djelovati u intresu zaštite prava Bošnjaka. Upravo je objavljeni dokument na tragu toga da se nudi rješenje, prihvatljiva svima koji žele vidjeti državu Bosnu i Hercegovinu naprijed, bez obzira na nacionalnu pripadnost i regionalni kontekst. Dokument ima crvenu liniju, to je država Bosna i Hercegovina ispred entiteta. Naravno, uz poštovanje ovih administrativnih jedinica, kao i lokalne zajednice. Ovaj dokument je ocjenjen kod većine onih koji su ga analizirali, kao poziv na kompromis i dijalog, bez da projektuje pobjeđenu stranu, što je dobra povratna informacije, te vjerujem kako će donosioci odluka unutar Bosne i Hercegovine potonji uzeti u obzir pri razgovorima o ovoj krucijalnoj temi za državu Bosnu i Hercegovinu.
Dokument ste preveli na engleski jezik i uputili ga međunarodnim akterima, uključujući i izgledno budućeg visokog predstavnika. S obzirom na vaše ocjene da se "SAD i Evropska unija na neki način takmiče ili sukobljavaju oko BiH", kakvu reakciju OHR-a očekujete i smije li novi visoki predstavnik ponovo nametnuti rješenje ako domaći lideri zakažu?
U ponedjeljak 8. juna dokument je u Rimu uručen gospodinu Antoniu Landiju. On je izuzetno utjecajan diplomata, te sama činjenica da iza njega stoji matična država Italija, koja se nakon dugo vremena geopolitički pozicionira na Zapadnom Balkanu kao značajn faktor, te SAD i Turska, koje ga uz još neke države podržavaju, govori da je njegov kredibilitet neupitan. Čak da i on ne bude novi visoki predstavnik, važno je da domaće inicijative i potencijalna rješenja dolaze na sto diplomata ovakvog ranga, koji sasvim sigurno poznaju dinamiku unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i opstrukcije koje često dolaze iz Beograda i Zagreba. Nije dobro da se EU, Velika Britanija, te SAD i partneri, razilaze na temi Bosne i Hercegovine. Ako se vratimo na devedesete godine, evropska Kontakt grupa sama nije bila sposobna da riješi mirno rat protiv Bosne i Hercegovine, sve dok se SAD nisu aktivnije uključile u pronalaženje modula za mir u…
Read the full article at Klix.ba →
BA