Potrošili smo dosadašnje motore gospodarstva. Vlada očekuje samo 2% rasta u iduće tri godineČlanak analizira predloženi proračun hrvatske vlade za 2027. godinu, tvrdeći da je model ekonomskog rasta temeljen na osobnoj potrošnji i javnim ulaganjima blizu iscrpljenosti. U izvješću se kritizira pristup počevši od cilja deficita od 2,9 posto, a ne od koncepta razvoja, i napominje da je Hrvatska blizu granice Europske unije od 3 posto, što dovodi u opasnost snižavanje kreditnog rejtinga i gubitak fiskalne autonomije. Iako se priznaje da je projektirana stopa rasta BDP-a od 2,1% realna u trenutnim ograničenjima, u članku se ističe da je ta brojka niža od prethodnih godina i da se u velikoj mjeri oslanja na smanjenje sredstava iz plana oporavka EU-a sljedeće generacije. Autor ističe da se završavaju programi ulaganja u infrastrukturu, što dovodi do smanjenja u sektorima poput kulture i medija, dok inflacija nastavlja potiskivati potrošnju. Napokon, u članku se tvrdi da je vlada, projicirajući samo 2% godišnji rast do 2029. godine, efektivno proglasila dugoročnu ekonomsku stagnaciju unatoč nadama za povećanom produktivnošću u privatnom sektoru.
Procjena pristranosti (Progresivno): U okvirima se koriste kritični izrazi kao što su "dugoročna stagnacija" i "nedostatak koncepta razvoja", naglašava se rizik od gubitka fiskalnog suvereniteta i negativno prikazuje projekcije niskog rasta u kontekstu pritisaka na integraciju EU-a.
Vidaković: 'Fatamorgana' proračuna, od inflacije, EU novca do uvoza smećaHrvatska vlada predstavila je nacrt državnog proračuna za 2027. godinu, u kojem se predviđaju prihodi od 37,3 milijarde eura i rashodi od 41,5 milijardi eura, uz očekivani ekonomski rast od 2,1% i smanjenje inflacije na 2,7%. Iako je ministar financija izjavio da u tom prijedlogu neće biti ni pobjednika ni gubitnika, a koji daje prioritet mirovinama, obranama, obrazovanju i stambenom zbrinjavanju, ekonomski analitičar Neven Vidaković izrazio je značajne sumnje u održivost tih projekcija. Vidaković je istaknuo da se procjene prihoda uvelike oslanjaju na inflaciju i da sadrže unutarnje proturječnosti između pretpostavki o rastu poreza i doprinosa. Konkretno, kritizirao je preuveličavanje očekivanih prihoda iz fondova Europske unije, napominjući da se predviđa pad od 800 milijuna eura u odnosu na ovu godinu, unatoč tome što novi višegodišnji financijski okvir EU još nije usvojen. Analitičar je upozorio da bi smanjenje investicija moglo značajno utjecati na gospodarsku aktivnost, te da bi drugi sektori morali značajno rasti kako bi nadoknadili taj gubitak.
Procjena pristranosti (Konzervativno): Članak se u potpunosti oslanja na kritičkog ekonomskog analitičara koji dovodi u pitanje fiskalne planove vlade, koristeći izraze poput "trik" i "preterivanje", a istovremeno izostavlja sve protuargumente vladajuće koalicije.
Ćorić o proračunu za 2027.: Očekuje se bolji standard građanaHrvatski potpredsjednik Vlade i ministar financija, Tomislav Corić, razgovarao je o nacrtu proračuna za 2027. godinu tijekom intervjua na državnoj televiziji. Opisao je makroekonomske projekcije kao optimistične u usporedbi s širim Europskom unijom, navodeći očekivano usporavanje inflacije zbog nižih cijena nafte i slabljenja baznih učinaka. Iako je geopolitičke sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku identificirao kao glavne rizike za te projekcije, istaknuo je da je snažan gospodarski rast omogućio povećanje rashoda za obranu za otprilike 1,5 milijarde eura, bez smanjenja drugih sektora. Ministar je potvrdio da će se rashodi za obranu nastaviti povećavati kako bi se ispunila obveze prema NATO-u. Što se tiče odnosa s radnicima, vlada je sindikatima ponudila kumulativno povećanje osnovnih plaća od 3,5 posto te doplatak za hranu od 50 eura do kraja godine.
Procjena pristranosti (Konzervativno): Članak se isključivo oslanja na pozitivne izjave ministra financija o ekonomskoj stabilnosti i rashodima za obranu, zanemarujući nezavisnu provjeru ili kritičke perspektive o predloženim povećanjima plaća u okviru sindikalnih sporazuma.