Vlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 1956
Vlasništvo
Hrvatska radiotelevizija (HRT) je hrvatska nacionalna javna radiotelevizija, osnovana zakonom i u vlasništvu države/javnosti.
Financiranje
Financira se uglavnom obveznom mjesečnom naknadom za licencu koju plaćaju sva domaćinstva s uređajem za prijem (zakonito utvrđena na ~ 1,5% prosječne nacionalne plaće, oko 10,62 € / mjesec u 2023., što doprinosi otprilike 156 milijuna € od ukupnog prihoda od ~ 179 milijuna €), uz dopunu oglašavanja i drugih komercijalnih prihoda.
Pripadnost i usmjerenje
Iako je zakonski javna služba, a ne vladin glasnogovornik, promatrači primjećuju ponavljajući politički pritisak i vladin utjecaj na imenovanja i uredničko vodstvo, što je tipično za državnu nacionalnu televiziju.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Sredina
- Izmjereno iz izvještavanja
- Sredinana temelju 1188
84/100
Činjenice
79/100
Objektivnost
1485
Članci
1485
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje

Ukrajina napada krimski most, zbog čega je zaustavljen promet
Ukrajinska vojska je u ponedjeljak napala Krimski most, što je prisililo na obustavu prometnog prometa do podneva, prema Sergeju Aksyonovu, čelniku regije pod ruskom upravom. Službe za hitne slučajeve mobilizirane su kako bi se izbjegle posljedice, dok su vlasti savjetovale putnicima da razmotre prelazak Kerčevog tjesnaca brodom zbog poremećaja. Prethodno su četiri vlaka kasnila zbog zatvaranja mosta koji povezuje poluotok s kopnenom dijelom Rusije. Odvojeno, rusko Ministarstvo obrane je izvijestilo da su zračne obrane oborile 1.336 neprijateljskih bespilotnih letjelica tijekom jednog od najvećih ukrajinskih napada na rusku teritoriju ovog tjedna. Posljednjih tjedana, Ukrajina je ciljala oko deset rafinerija nafte, uključujući jednu u Sibiru, za koju predsjednik Volodymyr Zelenskyy tvrdi da je zaustavila 55% ruskih rafinerijskih aktivnosti. Ovi pojačani napadi uslijedili su nakon što je Rusija odbila pristati na primirje u vezi s energijom tijekom trostranih pregovora u Abu Dabiju i uoči zakazanog sastanka između Vladimira Putina, Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Kini.

Kovačević o povijesnom sastanku 'trojice velikih': 'Moraju smisliti kako da odgode treći svjetski rat'
Istorijski sastanak između američkog predsjednika Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina zakazan je za ovaj tjedan u Shenzhenu u Kini. Ovo će biti njihov prvi zajednički sastanak, i očekuje se da će raspravljati o kontroli nuklearnog oružja i situaciji na Bliskom istoku, iako rasprave o Ukrajini nisu planirane. Neki se plaše da bi velike sile mogle odlučivati o budućnosti Ukrajine bez uključivanja Kijeva i njegovih saveznika. U Rusiji, sastanak se uspoređuje s Konferencijom iz Jalte, ali u Washingtonu su mala očekivanja za bilo kakav konkretan sporazum o nuklearnom oružju. Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević raspravlja o implikacijama sastanka, sugerirajući da bi to moglo dovesti do mira ako Ukrajina prihvati ruske teritorijalne zahtjeve. Međutim, on napominje da Rusija drugačije gleda na mir, naglašavajući sigurnosnu arhitekturu u Europi, a ne samo prekid vatre. Kovačević također ističe da Putin vidi sastanak kao priliku da se prikaže jednako Trumpu i Xiju, unatoč relativnom nedostatku moći Rusije u usporedbi s ostalim dvije nacije. On tvrdi da je glavni cilj sastanka da se izbjegne Treći svjetski rat između SAD-a i Kine, koji bi bio razoran.

Proširit će se istraga o Kristianovoj smrti? Božinović: 'Ne bih se iznenadio'
Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, izjavio je da se istražuju sve okolnosti oko smrti Kristijana Josipa Periše. Rekao je da ne bi bio iznenađen ako se istraga proširi na druge medicinske osoblje prisutne tijekom incidenta u psihijatrijskoj klinici Sveti Ivan. Policija je primila izvještaj o zločinu 23. listopada i započela istragu kako bi utvrdila uzrok smrti. U početku, nisu imali potvrdu da je smrt nasilna, pa su ispitivali različite mogućnosti uključujući potencijalno nemarno liječenje koje je dovelo do smrti. Došao je ključni trenutak kada su snimke nadzornih kamera dobile 6. studenog, što je dovelo do uhićenja četiri medicinska tehničara. Božinović je objasnio da policija ranije nije tražila ovaj snimak jer nije bila svjesna njegovog postojanja. Također je objasnio da nema dokaza da je bokserska rukavica korištena tijekom Perišajeve hospitalizacije, suprotno tvrdnjama direktora bolnice. Što se tiče prethodnih policijskih posjeta zbog izvještaja o nasilnom ponašanju pacijenta, Božinović je primijetio da u to vrijeme nisu ispunjeni zakonski uvjeti za policijsku intervenciju.

Talijanski sud odredio nadzor poslovanja Revoluta
Sud u Milanu naredio je jednogodišnji sudski nadzor nad talijanskim operacijama fintech tvrtke Revolut zbog značajnih nedostataka u kontroli financijskih transakcija. U presudi se navodi da su ti nedostaci omogućili kriminalnim grupama da ispražu otprilike 41,9 milijuna eura između 2021. i 2026. godine putem računa u vlasništvu 24 pojedinca pod istragom ili osuđenjem. Dok su druge banke prijavile 265 sumnjivih transakcija povezanih s tim osobama tijekom istog razdoblja, Revolut nije prijavio nijednu, što je navelo tužitelje da opisuju banku kao rezervoar za ozbiljne kriminalce. Sud je utvrdio da su propusti bili dio sustavnog modela upravljanja, a ne izolovani incidenti, što je spriječilo vlasti da blagovremeno zamrzne nezakonita sredstva. Kao uvjet za nadzor, Revolut mora provesti plan sanacije u 15 točaka, imenovati unutarnjeg koordinatora u roku od pet dana i podnijeti detaljna izvješća o poboljšanjima u borbi protiv pranja novca u narednih 90 dana. U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisija je odlučila da će u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1370/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1370/2013 odobriti dodatne odobrenje za proizvodnju i prodaju proizvoda iz poljoprivrede.

Miletić o smrti Periša: Kazneno trebaju odgovarati i oni koji su gledali
Hrvatski poslanici Mišel Jakšić (SDP) i Marin Miletić (Most) razgovarali su o smrti Kristijana Josipa Periša u psihijatrijskoj klinici u Zagrebu tijekom nastupa u programu HRT-a Studio 4. Oba su političara tvrdila da se odgovornost proteže izvan četiri tehničara koji su trenutno osumnjičeni, dostižući više razine institucionalnog upravljanja. Jakšić je tvrdio da se odgovornost proteže od direktora klinike do Ministarstva zdravlja i premijera, navodeći da nema uključenih nevinih strana. Miletić je naglasio da bi se krivična odgovornost trebala primjenjivati i na osobe koje su svjedočile incidentu, ali nisu intervenirale, uspoređujući njihovo mirno ponašanje na nadzornim snimkama s ljudima koji uzimaju pauzu za kavu. Konkretno je pripisao značajnu političku odgovornost stranci Možemo!, koja suvlada Zagrebom, tvrdeći da su oni imenovali člana odbora odgovornog za odabir direktora klinike. Osim toga, Miletić je tvrdio da Ured državnog tužitelja istražuje moguće krivotvorenje dokumenata vezanih uz slučaj.

Ustavni sud odlučuje o snimanju sjednica i otvaranju javnosti
Ustavni sud Hrvatske započeo je sjednicu kako bi odlučio o kontroverznom audio snimku sastanaka i mogućem otvaranju postupka javnosti, s ciljem rješavanja unutarnjih sukoba unutar suda. Tri suca, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, javno su izjavile da odbijaju sudjelovati u sjednicama koje se ilegalno snimaju, navodeći nedostatak pravne osnove za takve snimke i zabrinutost zbog pohranjivanja podataka i zlouporabe. Tvrde da su se suočili s pritiskom zbog neslaganja. S druge strane, predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić odbacuje te tvrdnje, navodeći da je praksa uvedena zbog prethodnih nesuglasica oko točnosti zapisnika i da su svi suci bili obaviješteni. Iako Staničić podržava veću transparentnost, on inzistira da sve formalne odluke zahtijevaju da se svi suci vrate na posao. Trojica suca uslovila su svoj povratak na preciznu regulaciju audio snimaka izmjenama postupovnih pravila, snažnijim zaštitnim mjerama protiv zlouporabe i izravnim pozivima novinarima da prisustvuju sjednicama. Pitanje transparentnosti godinama je pod javnim nadzorom, jer su sudska sjednica od 2003. zatvorena za medije. Odluka Vijeća od 25. prosinca 2013. o uspostavi Europskog suda za ljudska prava (SL L 295, 27.10.2013., str.

Ministarstvo financija, Hanfa i HNB predstavili portal financijske pismenosti
Ministarstvo financija, Agencija za financijske usluge (HANFA) i Hrvatska nacionalna banka predstavili su novi portal financijske pismenosti tijekom završne manifestacije projekta čiji je cilj poboljšanje upotrebe digitalnih financijskih usluga u Hrvatskoj. U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Komisija je u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 utvrdila da je u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1304/2013 potrebno utvrditi i utvrditi dodatne odredbe za provedbu Uredbe (EU) br. 1303/2013. Portal, koji će biti otvoren sljedeće godine, uključuje alat za samoocjenjivanje koji građanima omogućuje da procijene svoje vlastite digitalne financijske vještine. Zamjenik guvernera Bojan Fras primijetio je da je ukupni rezultat financijske pismenosti u Hrvatskoj porastao sa 57 posto 2015. na 62 posto danas, što je zemlju pomaknulo s donjeg na gornji dio referentnih država. Inicijativa je razvijena u suradnji s Europskom komisijom i OECD-om, naglašavajući potrebu za neovisnim alatima za usporedbu ponuda financijskih usluga.

HZMO objavio važnu obavijest za više od 125.000 građana: Evo kada stiže novac
Hrvatski mirovinski fond (HZMO) najavio je da će plaćanja za dodatke za djecu u listopadu početi u četvrtak, 19. studenog. Ako je osoba podvrgnuta zakonskom skrbništvu, ona može dobiti dodatnu naknadu za plaćanje primanja. Ako ste u kućanstvu s članom obitelji, možete dobiti dodatnu plaću za životnu sigurnost. Državljani mogu dobiti dodatne informacije o dodatku kontaktirajući HZMO tijekom radnog vremena putem njihovih posebnih telefonskih linija ili putem službene internetske stranice agencije.

EU odobrila Ukrajini isplatu skoro 8 milijardi eura pomoći, najveća tranša dosad
Vijeće Europske unije odobrilo je u ponedjeljak isplatu od gotovo osam milijardi eura Ukrajini, što je najveća pojedinačna isplata u okviru EU-ovog instrumenta za Ukrajinu do danas. Odluka Vijeća 98/77/EZ od 16. prosinca 1998. o uspostavi Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) (SL L 347, 20.12.1998., str. Sredstva su namijenjena oporavku, obnovi, modernizaciji i reformama povezanima s procesom pristupanja Ukrajine, a više od 40 milijardi eura izdvojeno je posebno za te ciljeve. Odluka Vijeća 2007/777/EZ od 13. prosinca 2007. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. Odluka Vijeća 2014/335/EU od 25. prosinca 2014. o potpisivanju Sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hrvatske o osnivanju Europske unije i o osnivanju Europske unije (SL L 176, 27.6.2014., str. Osim toga, Europska komisija je najavila isplatu 1,71 milijarde eura vojne pomoći za bespilotne letjelice, streljivo i sustave protuzračne obrane.

Tip koji je pretukao ličkog župana Petryja ide u istražni zatvor. Ovako se branio: ‘Ma samo sam bio pijan’
Okružni sud u Karlovacu je naredio privremeni pritvor za Nikole Pecine, 44-godišnjeg muškarca optuženog za prijetnju i pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda okružnom sudu Lika-Senj Ernest Petryju. Tijekom ispitivanja od strane državnog tužitelja, Pecina je priznao da je počinio prekršaje i izrazio žaljenje, pripisujući svoje ponašanje konzumaciji alkohola. Policijski izvještaji pokazuju da se incident dogodio nakon što se Pecina žalio na to da nije zaposlio kandidata za posao, što ga je navelo da povlači Petryja za glavu, udari ga o stol i udari ga u lice. Kao rezultat napada, sudac je zadobio lakše ozljede i hospitaliziran, dok je 72-godišnji promatrač pokušao intervenirati, a prisutna 28-godišnja žena je verbalno prijetila. Uz kaznenu optužbu za prijetnje i pokušaj ozbiljnog ozljeda, policija je podnijela pritužbu za prekršaje u vezi sa narušavanjem javnog reda.

Volonterski Oskar 2026: Poznati finalisti, građani biraju volontera godine
Dobrovoljni centar Zagreb objavio je finaliste za dobrovoljni Oscar 2026., godišnju nagradu za priznanje dobrovoljnih doprinosa u gradu. Građani mogu glasati online do 30. studenog kako bi izabrali dobrovoljaca godine među tri kandidata: Nikola Sutarić, koji pomaže starijim i bolesnim osobama kroz katoličko udruženje 'Kap dobrote'; Irena Stanić, koja podržava obitelji i djecu u potrebi putem organizacije 'Mali zmaj'; i Eugen Vorotnykov, koji pomaže u pronalaženju domova za pse u skloništu pješačenjem i fotografiranjem. Ceremonija će se održati 1. prosinca u Ribnjak kulturnom centru, gdje će biti uručene i dodatne nagrade za korporativno i školsko volonterstvo, kao i nagrada za životno djelo. Ovaj događaj obilježava 18. izdanje nagrade, koja se organizira u partnerstvu s Uredom za socijalnu zaštitu Grada Zagreba.

U Orljavcu kod Požege će se graditi Centar za palijativnu skrb
Novi centar za paliativnu njegu bit će izgrađen u Orljaku blizu Požege kao dio Zdravstvene kuće Okruga Požeško-Slavonska. Centar, vrijedan 5,16 milijuna eura, imaće 16 kreveta i zaposlit će 25 zdravstvenih radnika. Obezbjedit će 24-satnu njegu, uključujući liječenje, psihološku potporu i pomoć obiteljima koje se brinu o pacijentima kod kuće. Objekat će biti izgrađen na mjestu bivše škole u Orljaku, koju je poklonila općina Brestovac. Projekt ima za cilj nastaviti mobilne usluge paliativne skrbi koje već djeluju u Požegi i Pakrac, a koje trenutno služe oko 1.000 ljudi. Pokrajinska vlada predvodi inicijativu, uz potporu sredstava iz mehanizma ITU-a.

Krizne naftne zalihe u Hrvatskoj u srpnju ispod minimuma EU-a
Hrvatska je bila među 13 država članica Europske unije s strateškim rezervama nafte ispod potrebnog minimuma u srpnju, prema podacima Eurostata. Hrvatske strateške rezerve nafte pokrivale su samo 75 dana prosječnog dnevnog neto uvoza tijekom tog razdoblja, u usporedbi s 92 dana u siječnju. Prema propisima EU-a, zemlje ovisne o uvozu moraju održavati rezerve koje pokrivaju 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, dok one koje se oslanjaju na domaću proizvodnju trebaju rezerve ekvivalentne 61 dan potrošnje. Hrvatska je na najnižem mjestu među 13 zemalja koje ne ispunjavaju ove zahtjeve, uz Maltu i Italiju, koje su imale pokrivenost od 76 i 77 dana. Bugarska i Cipar također su imali manje od 80 dana pokrivenosti. Smanjenje europskih strateških rezervi nafte povezano je s odlukom članica Međunarodne energetske agencije da oslobode naftu i gorivo iz strateških rezervi kako bi osigurali opskrbu usred poremećaja uzrokovanih ratom na Bliskom istoku. U srpnju, komercijalne rezerve nafte u Hrvatskoj iznosile su 54,9% ukupnih rezervi, što je više nego u Malti, Estoniji, Cipru i Luksemburgu, ali niže od Nizozemske i Mađarske.

















