Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 postoHrvatski državni institut za statistiku (DZS) izvijestio je da je inflacija u Hrvatskoj u listopadu porasla na 4,9% u odnosu na prethodnu godinu, što je treći uzastopni mjesec ubrzanja nakon usporavanja početkom godine. To je uslijedilo nakon stope od 5,8% u travnju, koja je pala na 5,2% u svibnju, zatim na 4,5% u lipnju i 3,9% u srpnju prije nego što je ponovno porasla u kolovozu (4,2%) i rujnu (4,7%).
Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno predstavlja statističke podatke, citirajući DZS bez očiglednog ideološkog okvira ili selektivnog naglaska.
Inflacija u Hrvatskoj umalo dosegla pet posto: Zna se što je najviše poskupjeloPotrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 4,9% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Državnog instituta za statistiku (DZS). To označava treći uzastopni mjesec ubrzanog rasta inflacije nakon usporavanja početkom godine. Najveći godišnji porast zabilježen je u troškovima prijevoza, s porastom od 17,3%, a zatim u troškovima stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, koji su porasli za 11,7%. Ostale kategorije s značajnim porastom uključivale su restorane i usluge smještaja (+ 5,9%), rekreaciju, sport i kulturu (+ 5,1%) i zdravstvenu zaštitu (+ 4,8%).
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni statistički podaci Državnog instituta za statistiku bez otvoreno pristrasnog jezika ili selektivnog prikupljanja.
Inflacija raste treći mjesec zaredom! Jedna stvar poskupjela za čak 20,8 postoStopa inflacije u Hrvatskoj ubrzala se treći uzastopni mjesec, dostižući 4,9% na godišnjem nivou u listopadu, prema Državnom statističkom institutu (DZS). To je uslijedilo nakon postupnog pada od travnja, kada je inflacija iznosila 5,8%, ali je u kolovozu počela ponovno rasti. Najveći godišnji porast zabilježen je u troškovima za prijevoz, koji su porasli za 17,3%, a zatim u troškovima za stanovanje, koji su porasli za 11,7%. S druge strane, cijene odjeće i obuće su se smanjile za 7,1%, dok su se cijene hrane i bezalkoholnih pića smanjile za 0,4%.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno predstavlja statističke podatke, pozivajući se na Državni institut za statistiku (DZS) bez očiglednog ideološkog okvira ili selektivnog naglaska.
Izdano 10,5 posto manje građevinskih dozvola nego lani: evo koliki se stanovi trenutno najviše gradeU prvih devet mjeseci ove godine, Hrvatska je izdala 7.896 građevinskih dozvola, što je pad od 10,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema podacima koje je objavio Državni institut za statistiku (DZS). Samo u rujnu izdano je 1.066 dozvola, što predstavlja pad od 11,2% u odnosu na rujan prošle godine. Taj pad odražava nastavak trenda smanjene građevinske aktivnosti u zemlji. Izvješće naglašava vrste stanova koje se najčešće grade, ukazujući na promjene u obrascima stambenog razvoja.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno predstavlja statističke podatke, bez otvoreno pristrasnog jezika, izvora ili naglaska na bilo koju određenu političku perspektivu.
Inflacija ponovno ubrzava: Jedna kategorija skočila čak 17,3 postoGodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj porasla je u listopadu na 4,9 posto, što označava treći uzastopni mjesec ubrzanja. To povećanje ukazuje na nastavak rastućeg trenda cijena u cijeloj ekonomiji. U naslovu se ističe da je određena kategorija doživjela značajan skok od 17,3 posto, iako se u tekstu ne navodi na koji se sektor odnosi. Izvješće se oslanja na podatke koje je objavio nacionalni statistički ured kako bi dokumentirao te gospodarske promjene.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja suhe statističke podatke o porastu cijena bez korištenja natovarene riječi, partijskog okvira ili spekulativnog komentara o političkim uzrocima.
Inflacija u Hrvatskoj opet raste, već treći mjesec zaredomPotrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu 2026. za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je treći uzastopni mjesec porasta inflacije prema Državnom statističkom uredu. Ovo ubrzanje slijedi nakon razdoblja u kojem se inflacija usporila s 5,8 posto u travnju na 3,9 posto u srpnju prije nego što je ponovno porasla u kolovozu i rujnu. Najveći godišnji porast troškova prijevoza zabilježen je s 17,3 posto, dok su cijene energije porasle za 20,8 posto. Cene stanovanja, vode, struje, plina i drugih goriva porasle su za 11,7 posto godišnje. Na mjesečnoj osnovi, cijene odjeće i obuće porasle su za 7,5 posto u odnosu na rujan, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića ostale relativno stabilne uz neznatan pad.
Procjena pristranosti (Sredina): Izvješće se oslanja isključivo na službene statističke podatke Državnog statističkog ureda bez dodatka subjektivnih komentara ili političkih tumačenja.
Inflacija u listopadu 4,9 postoHrvatski ured za statistiku izvijestio je da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu u listopadu 2026. godine, što označava treći uzastopni mjesec ubrzanja inflacije. Ovaj broj potvrđuje početnu procjenu agencije objavljenu ranije u studenom, dok su cijene porasle za 0,7 posto u usporedbi s rujem. Najveći godišnji porast troškova prijevoza bio je 17,3 posto, a zatim troškovi stanovanja i energije 11,7 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića malo pale za 0,4 posto. Cijene energije posebno su porasle za 20,8 posto godišnje, što je značajno doprinijelo povećanju ukupnog indeksa. Na mjesečnoj osnovi, cijene odjeće i obuće porasle su za 7,5 posto, dok su troškovi rekreacije, sporta i kulture smanjeni za 1,3 posto.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se oslanja isključivo na službene statističke podatke državnog ureda, predstavljajući sirove brojke i razvrstavanje po kategorijama bez uredničkih komentara, procjena vrijednosti ili političkog pripisivanja.
Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 postoHrvatski ured za statistiku (DZS) izvijestio je da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu u listopadu 2026. godine, što označava treći uzastopni mjesec ubrzanja inflacije. Ovaj broj potvrđuje početnu procjenu agencije objavljenu ranije u studenom, dok su cijene porasle za 0,7 posto u usporedbi s rujem. Najveći godišnji porast troškova prijevoza bio je 17,3 posto, a zatim troškovi stanovanja i energije 11,7 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića malo pale za 0,4 posto. Cijene energije posebno su porasle za 20,8 posto godišnje, što je značajno doprinijelo povećanju ukupnog indeksa. Na mjesečnoj osnovi, cijene odjeće i obuće porasle su za 7,5 posto, dok su troškovi rekreacije, sporta i kulture smanjeni za 1,3 posto.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se oslanja isključivo na službene statističke podatke iz DZS-a, predstavljajući numeričke brojke i razvrstavanje po kategorijama bez subjektivnih komentara, vrijednosnih prosudbi ili političkog tumačenja.
U Hrvatskoj se planira manje graditi nego laniU prvih devet mjeseci ove godine, Hrvatska je izdala 7.896 građevinskih dozvola, što je pad od 10,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo u rujnu izdano je 1.066 dozvola, što je pad od 11,2% u odnosu na rujan 2023. Od tih dozvola, 89,1% je bilo za zgrade, dok je 10,9% bilo za druge vrste izgradnje. Većina dozvola (82,4%) bila je za nove građevine, dok je 17,6% bilo za obnovu. Ukupna vrijednost planiranih radova na temelju dozvola izdana u rujnu iznosila je 954,9 milijuna eura, a 5,8 milijardi eura za prvih devet mjeseci godine. Planirana izgradnja uključuje 1.669 stanova prosječne površine 96,2 kvadratnih metara, od kojih je većina stanova s tri spavaće sobe.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju statistički podaci Državnog instituta za statistiku (DZS) bez očiglednog uokvirenja, naglašavajući neutralne brojke i postotke bez otvorene favoriziranja bilo koje strane.
U devet mjeseci 2026. izdano 10,5 % manje građevinskih dozvola nego laniPrema podacima Državnog instituta za statistiku (DZS), u prvih devet mjeseci 2026. godine Hrvatska je izdala 7.896 građevinskih dozvola, što je smanjenje od 10,5% u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine. Samo u rujnu je izdano 1.066 dozvola, što je pad od 11,2% u odnosu na rujan 2025. Od tih dozvola, 89,1% je bilo za zgrade i 10,9% za druge strukture. Većina dozvola (82,4%) bila je za nove građevine, dok je 17,6% bilo za obnovu. Ukupna vrijednost planiranih radova na temelju dozvola izdanih u rujnu iznosila je 954,9 milijuna eura, a 5,8 milijardi eura za devetomjesečno razdoblje. Očekuje se da će dozvole izdane u rujnu 2026. rezultirati izgradnjom 1.669 stanova, prosječne površine 96,2 kvadratnih metara.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno predstavlja statističke podatke, navodeći Državni institut za statistiku (DZS) kao izvor i pružajući specifične brojke bez očigledne pristranosti ili uokvirenja.
HNB očekuje inflaciju od tri posto, ali i upozorava na rizikeHrvatska narodna banka (HNB) očekuje da će se inflacija smanjiti na oko tri posto do 2027. godine, ali upozorava da to ovisi o geopolitičkim uvjetima i cijenama energije. Guverner Ante Žigman je to izjavio tijekom intervjua s HRT-om, napominjući da je inflacija uvelike potaknuta porastom troškova energije, koji su dostigli oko 20 posto. Naglasio je da je cilj središnje banke spriječiti prekomjerno zaduživanje kućanstava i osigurati da građani mogu otplatiti kredite čak i tijekom krize. Novi propisi o zaštiti potrošača u vezi s kreditiranjem počeli su se primjenjivati krajem studenog, s ciljem usporavanja rasta duga uz održavanje stabilnosti bankarstva. Žigman je napomenuo da bi se bez velikih geopolitičkih šokova inflacija mogla stabilizirati između dva i tri posto. Međutim, upozorio je da cijene energije i troškovi usluga i dalje vrše pritisak na inflaciju. Osim toga, istaknuo je važnost održavanja proračunskog deficita na tri posto BDP-a i smanjenja javnog duga, koji je trenutno ispod 60 posto BDP-a.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pogled na očekivanja i zabrinutosti HNB-a, pozivajući se na izravne citate guvernera Žigmana i pružajući kontekst o ekonomskim čimbenicima kao što su inflacija, cijene energije i upravljanje dugom bez otvorene favoriziranja bilo koje strane.
Hoće li napokon stati poskupljenja? Guverner otkrio što čeka Hrvate u 2027., jedna stvar posebno zabrinjavaGuverner Hrvatske narodne banke, Ante Žigman, predviđa da bi inflacija mogla pasti na otprilike tri posto do 2027. godine, iako ta prognoza i dalje ovisi o globalnim tržišnim uvjetima i cijenama energije. Članak pojašnjava da niže stope inflacije ukazuju na sporiji rast cijena, a ne na smanjenje apsolutnih troškova za proizvode poput hrane i komunalnih usluga. Visoki predstavnici središnje banke naglašavaju specifični rizik koji predstavljaju rastući troškovi energije, koji utječu na proizvodnju, transport i troškove usluga. Osim toga, izvješće ističe rast razine kućnog duga, što je izazvalo upozorenja središnje banke u vezi s odgovornim praksama posuđivanja i važnosti procjene sposobnosti otplate. Promjene kamatnih stopa navedene su kao ključni faktori za osobe s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. U konačnici, iako bi međunarodna stabilnost mogla omogućiti postepenu stabilizaciju cijena, građani ne bi smjeli očekivati povratak na prethodne razine cijena.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na službene projekcije središnje banke i zadržava neutralan ton, otvoreno ispravljajući uobičajena pogrešna shvaćanja o deflaciji u odnosu na disinflaciju, bez uvlačenja stranačkih komentara.
Hoće li Hrvati u 2027. napokon živjeti bolje? Šef HNB-a otkrio što nas čekaGuverner Hrvatske narodne banke, Ante Žigman, izjavio je da se očekuje da će inflacija u Hrvatskoj usporiti na otprilike tri posto do 2027. godine, iako je taj ishod i dalje uvelike ovisan o geopolitičkim faktorima, kao što su cijene nafte. Napomenuo je da su troškovi sirove nafte gotovo udvostručeni u protekloj godini, porastavši s oko 60 na 110 dolara po barelu, što značajno utječe na troškove energije, transporta i proizvodnje. Žigman je istaknuo da rast kućnih dugova nastavlja rasti dvocifrenim stopama, što je natjeralo središnju banku da pooštri standarde za kreditiranje u sredini godine kako bi osigurala održivo zaduživanje i financijsku stabilnost. Nova pravna regulativa o zaštiti od kredita i pružateljima financijskih usluga koji nisu banke stupa na snagu 20. studenog, s ciljem sprječavanja prekomjernog zaduživanja građana. Osim toga, obratio se politici Europske središnje banke koja je nedavno podigla kamatne stope dvaput, s ciljem smanjenja inflacije potaknute rastom cijena energije.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na izravne citate guvernera središnje banke i prezentira standardne ekonomske podatke, bez korištenja uvredljivog jezika ili pristranih interpretacija.
Guverner HNB-a otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godineAnte Žigman, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je u intervjuu za HRT da je trenutna inflacija u Hrvatskoj 4,4 posto i da bi mogla usporiti na otprilike tri posto do 2027. godine, uz uvjet da ne dođe do novih geopolitičkih šokova. On je kao glavne uzroke trenutne inflacije naveo rast cijena energije i geopolitičke tenzije, ističući da su cijene nafte u protekloj godini više nego udvostručene. Žigman je objasnio da bi, bez ovih vanjskih faktora, inflacija vjerojatno ostala između dva i tri posto. Što se tiče kamatnih stopa, on je napomenuo da su nedavna povećanja od strane Europske centralne banke imala minimalan utjecaj na većinu hrvatskih građana jer su njihove kamatne stope uglavnom fiksne, a visoka likvidnost u domaćim bankama je spriječila značajnije prenijeti troškove na poslovanje.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na izravne citate guvernera središnje banke u vezi s ekonomskim pokazateljima, prezentirajući njegovu stručnu procjenu inflacije i kamatnih stopa, bez uvlačenja stranačkih komentara ili suprotstavljanja političkih gledišta.
Žigman otkrio što očekuje s inflacijom u 2027. i poslao upozorenje građanima koji se zadužujuAnte Žigman, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio je tijekom intervjua na HRT-u da se očekuje da će inflacija u Hrvatskoj usporiti na otprilike tri posto do 2027. godine, iako trenutni nivoi ostaju visoki zbog geopolitičkih tenzija i rastućih cijena energije. Napomenuo je da je inflacija cijena energije dosegnula oko 20 posto, dok su se cijene usluga povećale za 7,5 posto, što doprinosi ukupnom pritisku na cijene. Žigman je naglasio da je središnja banka u sredini godine pooštrila uvjete za kreditiranje kako bi osigurala održive razine kućanskog duga, te da će nova pravila za zaštitu potrošača stupiti na snagu u studenom. Što se tiče kamatnih stopa, on je istaknuo da su nedavna povećanja kamatnih stopa Europske centralne banke imala ograničen utjecaj na hrvatske korisnike kredita jer većina kredita ima fiksne kamatne stope, a banke imaju visoku likvidnost. U vezi s fiskalnim pitanjima, naglasio je važnost održavanja budžetskog deficita ispod tri posto BDP-a i nastavka smanjenja javnog duga, koji je trenutno među najnižima u eurozoni.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na izravne citate guvernera središnje banke u vezi s ekonomskim pokazateljima i mjerama politike, prezentirajući tehničke podatke bez korištenja emotivnog jezika ili pristranih interpretacija.
Žigman: Inflacija bi u 2027. trebala usporiti na tri postoAnte Žigman, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je tijekom intervjua na HRT-u da se očekuje da će inflacija u Hrvatskoj usporiti na otprilike tri posto do 2027. godine, iako će kretanje cijena i dalje uvelike ovisiti o geopolitičkim uvjetima. Naglasio je da je rast kućnih zaduženja ostao dvocifren, unatoč tome što je HNB u sredini godine pooštrovala standarde za kreditiranje kako bi osigurala održivo zaduživanje i financijsku stabilnost. Nova pravila za zaštitu potrošača u vezi s kreditima stupaju na snagu 20. studenog, a cilj je obuhvatiti i subjekte koji nisu banke. Žigman je napomenuo da su nedavna povećanja kamatnih stopa Europske centralne banke (ECB) imali ograničen utjecaj na građane jer većina kredita ima fiksne kamatne stope, a banke trenutno održavaju visoku razinu likvidnosti, što im omogućuje da nude povoljne uvjete. Što se tiče ranog odlaska predsjednice ECB Christine Lagarde, on je taj potez opisao kao uobičajen i naglasio da je osnovna zadaća ECB-a, održavanje inflacije na razini od dva posto u srednjoročnom periodu, jasna, a potencijalni nasljednici iz Španjolske i Nizozemske smatraju se iskusnim bankarima.
Procjena pristranosti (Sredina): Izvješće se isključivo oslanja na izravne citate guvernera središnje banke u vezi s ekonomskim pokazateljima i monetarnom politikom, prezentirajući tehničke podatke bez ideološkog okvira ili stranačkih komentara.