Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Krajine i osuđeni ratni zločinac, umro je u Hagu u dobi od 84 godine.
Mladić je proglašen krivim, između ostalog, za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, uključujući progon, istrebljenje, ubojstva i prisilno raseljavanje civila, kao i kampanju granatiranja i snajperističkih napada na stanovnike Sarajeva.
"Suđenje zapovjedniku VRS-a, nakon toliko godina skrivanja i bježanja, i nakon svega što je učinio u Bosni i Hercegovini", napisala je na društvenim mrežama.
U publici, prema Druskom, bilo je mrmljenja, uzdahaka i plakanja. Ona tvrdi da je Mladić hladno pogledao publiku i cinično pratio grlo prstima, geste koji su prisutni tumačili kao simulaciju ubojstva.
"Čovjek koji je prije samo nekoliko minuta pokazao žrtvama Srebrenice kako će ih opet ubiti", napisala je, dodavši da je svjesna da bi bilo koja njena reakcija mogla biti shvaćena kao nepoštovanje suda i da bi mogla biti izbačena iz sudnice. "Ali nisam mogla prebroditi to", napisala je Drusko. Drusko je zatim opisala što je učinila nakon susreta s Mladićem.
Strani novinari su također shvatili da se nešto dogodilo i pristupili da pitaju što se dogodilo. Imajući dovoljno novinarskih iskustva, rekao sam da se ništa ne događa. Zgrabio sam Vladinu ruku i brzo otišao. Taj dan nisam trebao biti vijest. Vijest je bila početak suđenja Ratku Mladiću", napisao je Drusko. Mladićevo suđenje je počelo u svibnju 2012. godine, a prvostupanjska presuda MKSJ-a izrečena je 22. studenoga 2017. godine.
Sud je utvrdio njegovu odgovornost za niz zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, gdje je više od 8.000 bosanskih muslimanskih muškaraca i dječaka ubijeno u srpnju 1995. Mladić je izbjegao hvatanje godinama nakon rata.
Guskova, član kontroverzne Srpske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije znanosti i umjetnosti Republike Srpske, i direktor Centra za proučavanje suvremene balkanske krize pri Institutu za slavenske studije Ruske akademije znanosti, napisala je dvije knjige o Mladiću.
Onda dolazi rečenica koja možda najbolje pokazuje dubinu te fascinacije: "Sretni su oni koji su osobno poznavali Ratka Mladića, razgovarali s njim, učili od njega i služili pod njegovim zapovjedništvom. Vječna slava heroju Ratku Mladiću! " Kad govori o Srebrenici, njezina se gledišta kreću prema negiranju genocida. I ovdje se više ne radi samo o povjesničaru koji ima drugačiji pogled na rat i odbacuje presude iz Haga. Radi se o ženi koja je optuženog ratnog zločinca pretvorila u heroja, njegove akcije u vojnu slavu, a njegovu biografiju u mit. Problem nije u tome da Guskova ima pravo na mišljenje.
Problem je u tome što iza tog mišljenja stoje Mladićeve žrtve koje nestaju iz njene mitološke priče, jer kada se govori o Mladiću, a nema Srebrenice, nema ubijenih, nema obitelji koje još uvijek traže ostatke svojih najdražih, onda to više nije priča o povijesti, već priča o mitologiji i bolesnoj fascinaciji, piše Avaz, a Slobodna Dalmacija izvještava.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj