EK o veličanju Mladića u Crnoj Gori: Za to nema mjesta ni u EU-u, ni među kandidatima za članstvo
Europska komisija je kritizirala nekoliko crnogorskih političara i dužnosnika vladajućih stranaka zbog hvale nasljeđa Ratka Mladića, ratnog zločinca kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio zbog uloge u genocidu u Srebrenici. Komisija je naglasila da je počastvovanje takvih osoba u suprotnosti s europskim vrijednostima i nespojivo s članstvom u EU. Među kritiziranima bio je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i vođa stranke Nove srpske demokracije, koji je izrazio saučešće Mladićevoj obitelji na društvenim mrežama. Kao odgovor, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović osudio je svaki pokušaj relativizacije ratnih zločina i naglasio važnost poštovanja međunarodnih sudskih presuda. Drugi dužnosnici, uključujući ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i zamjenika premijera Niklja Đeljšaja, također su osudili glorifikaciju Mladića, ne primjećujući da ona odražava vrijednosti pojedinaca koje trenutno drži vladajuća. Međutim, stranka Pokret za Europu, koju je vodio Miloš Spajić, nije komentarisala pitanje.
Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Krajine i osuđeni ratni zločinac, umro je u dobi od 84 godine u Hagu.
Mladić je proglašen krivim, između ostalog, za genocid u Srebrenici 1995. godine, uključujući ubojstvo, progon, istrebljenje i prisilno raseljavanje civila, kao i kampanju granatiranja i snajperističkih napada na stanovnike Sarajeva.
Ona je napisala da je to bio značajan dan za nju, obilježavajući suđenje zapovjedniku vojske Republike Srpske Krajine nakon godina izbjegavanja i zlodjela koje je počinio u Bosni i Hercegovini.
Prema Druškom, u publici su se čuli murmuri, uzdah i plač. Tvrdila je da je Mladić hladno pogledao publiku i cinično prošao prstom preko grla, geste koji su prisutni tumačili kao simulaciju pokolja. Među žrtvama i njihovim obiteljima, bile su intenzivne reakcije, što je navelo suca da prekine postupak i proglasi odmor.
Druško je opisala što je učinila nakon susreta s Mladićem. Približila se Vladi Mariću, koji je stajao pored nje, kako bi bila izvan vidokruga sudaca, a zatim je pokazala srednji prst Mladiću. Nazvala je to jasnom porukom o njenom preziru prema njemu.
Mladićev suđenje je počelo u svibnju 2012. godine, a prvostupanjska presuda MKSJ-a izrečena je 22. studenog 2017. godine. On je osuđen na doživotni zatvor. Žalbeno vijeće Međunarodnog preostalog mehanizma za krivična pitanja potvrdilo je doživotnu kaznu i ključne zaključke prvostupanjske presude 2021. godine. Sud je utvrdio njegovu odgovornost za niz zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, gdje je više od 8.000 bosanskih muslimanskih muškaraca i dječaka ubijeno u srpnju 1995. godine.
Mladić je izbjegavao uhićenje godinama nakon rata. Uhićen je u Srbiji u svibnju 2011. i predat Haagu. Sada je u Srbiji. Europska komisija komentirala je izvještaje da su nekoliko crnogorskih političara i dužnosnika vladajućih stranaka pohvalili osobu i postupke Ratko Mladića, navodeći da je pohvaljivanje ratnih zločinaca suprotno europskim vrijednostima i nema mjesta u Europskoj uniji ili među kandidatima za članstvo.
Odgovarajući na pitanja novina Vijesti iz Podgorice, Europska komisija podsjetila je da je Mladić odslužio doživotnu kaznu zatvora za zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici te da je bio ratni zločinac kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim i osuđen na doživotnu kaznu zatvora 2017. godine.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da odnos s obitelji pokojnika ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina i naglasio da Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, jasno osuditi ratne zločine, sačuvati dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji i odbaciti svako glorifikaciju i relativizaciju ratnih zločina.
Izjavili su da proslavljanje ispravno osuđenog ratnog zločinca, živog ili mrtvog, zaslužuje samo prezir. Dodali su da je sve ostalo skrivena glorifikacija kriminalnih, zločinačkih, genocidnih i genocidnih politika.
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kazneno pitanje potvrdilo je doživotnu kaznu i ključne zaključke prvostupanjske presude 2021. godine. Sud je utvrdio njegovu odgovornost za niz zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, gdje je više od 8.000 bosanskih muslimanskih muškaraca i dječaka ubijeno u srpnju 1995. godine.
Idi na primarne izvore (1)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
Novinarka Dženana Karup Druško, koja je pratila suđenje bivšem vojskom zapovjedniku Ratu Mladiću u Haagu, opisala je detaljan incident tijekom procesa. Mladić, koji je bio osuđen za više zločina u Bosni i Hercegovini uključujući genocid u Srebrenici, bio je prisutan u sudnici, a Druško ga je posmatrao iz bliskosti.
Procjena pristranosti (Progresivno): Članak prikazuje susret između Druška i Mladića kroz objektiv moralne prosudbe i pravde, naglašavajući perspektivu žrtve i simbolički čin prkosnosti novinarke.
Zašto činjenice (90): This article provides detailed information about Mladić’s trial at the ICTY, including his 2017 conviction and 2021 confirmation. It mentions the charges of genocide, crimes against humanity, and violations of international humanitarian law, which are consistent with official records. The reference
Zašto objektivnost (55): While the article has some emotional elements, such as the journalist’s personal recollection and her description of Mladić’s demeanor, it generally maintains a more neutral tone compared to the first article. It reports facts about the trial and Mladić’s legal status without overtly condemning him,
Europska komisija je kritizirala nekoliko crnogorskih političara i dužnosnika vladajućih stranaka zbog hvale nasljeđa Ratka Mladića, ratnog zločinca kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio zbog uloge u genocidu u Srebrenici. Komisija je naglasila da je počastvovanje takvih osoba u suprotnosti s europskim vrijednostima i nespojivo s članstvom u EU. Među kritiziranima bio je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i vođa stranke Nove srpske demokracije, koji je izrazio saučešće Mladićevoj obitelji na društvenim mrežama. Kao odgovor, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović osudio je svaki pokušaj relativizacije ratnih zločina i naglasio važnost poštovanja međunarodnih sudskih presuda. Drugi dužnosnici, uključujući ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i zamjenika premijera Niklja Đeljšaja, također su osudili glorifikaciju Mladića, ne primjećujući da ona odražava vrijednosti pojedinaca koje trenutno drži vladajuća. Međutim, stranka Pokret za Europu, koju je vodio Miloš Spajić, nije komentarisala pitanje.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja stav Europske komisije protiv glorifikacije ratnih zločinaca i uključuje odgovore više crnogorskih dužnosnika iz različitih političkih frakcija.
Zašto činjenice (85): The article accurately reports the European Commission's stance against glorification of war criminals, citing specific details about Ratko Mladić's crimes and his conviction by the ICTY. It also mentions Andrija Mandić's public expression of condolences and the response from President Milatović. Ho
Zašto objektivnost (65): The article presents the European Commission's position as a neutral authority but frames the issue through the lens of EU values and membership criteria. While it reports facts objectively, there is a subtle implication that Mandić's actions are politically problematic, which could be seen as sligh
U članku se obilježava smrt Ratka Mladića, ratnog zločinca osuđenog za genocid, naglašavajući njegovu ulogu u ratnim zverstvima tijekom rata u Bosni.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se snažno osuđuju Mladićeva djela, koja se prikazuju kao simboli kukavičluka, uništenja i mržnje, te se kritiziraju oni koji bi mogli slaviti takve pojedince.
Zašto činjenice (85): The article presents a highly negative portrayal of Ratko Mladić, calling him a 'ratni zločinac' and emphasizing his role in war crimes and genocide. While it aligns with the general historical narrative of Mladić's guilt as established by the ICTY, it lacks specific citations or references to prima
Zašto objektivnost (30): The tone is strongly condemnatory and emotionally charged, using terms like 'ratni zločinac' and 'smrti.' It frames Mladić solely as a criminal without presenting any counterpoints or alternative perspectives. The article uses loaded language and focuses exclusively on his wrongdoing, showing little
Europska komisija osudila je glorifikaciju ratnih zločinaca od strane nekih crnogorskih političara, posebno onih povezanih s vladajućom strankom Nove srpske demokracije (NSD). Komisija je izjavila da takva djela proturječu europskim vrijednostima i neprihvatljiva su kako unutar EU-a tako i među zemljama kandidatkinjama.
Procjena pristranosti (Sredina): Iako članak naglašava kritike različitih dužnosnika i Europske komisije u vezi s proslavljanjem ratnog zločinca, predstavlja više perspektiva bez otvorene naklonosti jednoj strani.
Zašto činjenice (80): The article provides accurate information about the European Commission's statement regarding the glorification of war criminals and Mandić's public expression of condolences. It includes relevant quotes from Milatović and Ibrahimović. However, it cuts off mid-sentence, missing some contextual detai
Zašto objektivnost (60): While the article remains largely factual, it has a somewhat critical tone towards Mandić's actions, especially in referencing Ibrahimović's strong condemnation. This suggests a mild editorial lean towards condemning the glorification of war criminals.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.