Rat u Iranu pritišće rafinerije, cijene goriva mogle bi dugo ostati visoke

Nastavljajući sukob u Iranu značajno je poremetio globalne operacije rafiniranja, što je potencijalno dovelo do dugotrajno visokih cijena goriva, prema analizi Reuters-a. Rat je izvršio ogroman pritisak na svjetsku rafinersku industriju, a cijene dizela i benzina ostaju povišene godinama, upozoravaju stručnjaci. Iako su se tržišta sirove nafte relativno dobro prilagodila oštrom padu proizvodnje na Bliskom istoku, rafinerije se suočavaju s daleko većim izazovima u obnovi izgubljenog kapaciteta.

Cijene sirove nafte trenutno stoje oko 90 dolara po barelu, otprilike 25 posto više nego na početku sukoba, iako su još uvijek ispod vrhunca od 118 dolara u ratnim uvjetima. Međutim, cijene goriva porasle su još oštrije. Cijene američkog benzina porasle su gotovo 60 posto. Rat je prisilio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku da se zatvore, a zatvaranje Ormuškog moreuza dodatno ograničava izvoz goriva. Istodobno, ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu smanjili su proizvodnju rafinerije u Rusiji za gotovo 30 posto, smanjujući dnevni kapacitet prerade na manje od četiri milijuna barela.

U srpnju je Moskva zabranila izvoz dizela zbog nedostatka opskrbe. Ovi događaji imali su neposredne posljedice na marže rafinerija, koje su dosegle rekordne razine u Europi, Aziji i Sjedinjenim Državama. U Europi se razlika između cijena dizela i cijena sirove nafte više nego utrostručila od ožujka, dostižući preko 75 dolara po bareli.

Kao rezultat toga, tržište se i dalje suočava s nedostatkom od više od milijun barela dnevno, s daljnjim pogoršanjem koje se očekuje u trećem tromjesečju. U međuvremenu, zalihe goriva brzo se smanjuju, pogoršavajući nedostatak. 5 milijuna barela dnevno od ožujka, što je ekvivalentno više od tri posto svjetske potrošnje. Očekuje se da će se ove zalihe nastaviti smanjivati do kraja godine. Podaci iz SAD-a pokazuju da su rezerve dizela na najnižoj razini za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižoj sezonskoj razini od 2012.

Čak ni potencijalni diplomatski sporazumi između Washingtona i Teherana ili ponovno otvaranje Ormuškog moreuza ne mogu brzo smanjiti cijene goriva. Više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva oštećeno je tijekom rata, a popravke mogu potrajati zbog dugog vremena za osnovnu opremu. Ti čimbenici povećavaju rizik da će visoke cijene energije trajati kao izvor inflacijskog pritiska. Dokaz o tome već se može vidjeti u podacima o inflaciji, jer su povećani troškovi energije počeli utjecati na potrošače, dok iscrpljene zalihe i smanjeni kapacitet rafinerije i dalje opterećuju industriju.

Pritisak na tržište energije mogao bi postati dugoročniji problem za svjetsko gospodarstvo, osobito za Europu i Aziju, gdje su cijene goriva porasle zajedno s cijenom tekućeg prirodnog plina.