Mislili ste da je dodatni sat sna spas? Evo što pomicanje sata zapravo radi tijelu!
Hrvatska će preći na zimsko vrijeme u nedjelju, 25. listopada 2026. godine, pomicanjem satova za jedan sat u 3:00 ujutro, nastavljajući praksu usklađenu s većinom europskih zemalja unatoč prethodnim prijedlozima Europske komisije da ga ukine. Iako nam ova promjena omogućuje dodatni sat sna, stručnjaci upozoravaju da promjena cirkadijanskog ritma narušava ključne tjelesne funkcije kao što su otpuštanje hormona, tjelesna temperatura i apetit, što dovodi do umora i smanjenog koncentracije. Nedavna istraživanja ukazuju na različite utjecaje na zdravlje: britanska studija koja je obuhvatila gotovo 700.000 pacijenata otkrila je smanjenje broja liječničkih posjeta zbog anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja u tjednu nakon smjene, dok danska promatranja ukazuju na porast dijagnoza unipolarne depresije zbog ranijeg vremena zalaska sunca. Nedostatak dnevne svjetlosti tijekom kratkih zimskih dana doprinosi sezonskim afektivnim poremećajima, utječući na psihološko blagostanje i razinu energije. Iako su pomladne promjene vremena povijesno povezane s povećanjem prometnih nesreća i hospitalizacija, jesenska prilagodba predstavlja jedinstvene izazove povezane s izlaganjem svjetlosti, a ne s gubitkom sna.
Hrvatska će se vratiti na zimsko vrijeme u nedjelju, 25. listopada 2026., pomjerajući satove od tri do dva ujutro. Iako ovakva smjena omogućuje stanovnicima dodatni sat spavanja, stručnjaci u medicini upozoravaju da ta promjena može poremetiti fizičke i psihičke rutine. Ova praksa usklađuje Hrvatsku s većinom europskih zemalja, nastavljajući polugodišnje prilagođavanje unatoč prethodnim prijedlozima Europske komisije da ga ukine. Države članice tek trebaju postići konačni sporazum o okončanju sezonske promjene, pa se tradicionalni ritam za sada nastavlja. Primarni biološki utjecaj proizilazi iz poremećaja cirkadijanskog ritma, unutarnjeg 24-satnog sata tijela.
Taj ciklus reguliše vitalne funkcije, uključujući izlučivanje hormona, tjelesnu temperaturu, apetit i cikluse spavanja i buđenja. Čak i jedna satna smjena može privremeno poremetiti ove procese. Mnogi ljudi kažu da se osjećaju umorno, pospano ili da imaju poteškoća s koncentracijom u danima nakon promjene. Liječnici preporučuju postupno prilagođavanje, počevši od jedne sedmice prije promjene, kako bi se ublažili ovi učinci. Osim trenutnog umora, rani početak mraka izaziva posebne izazove. Smanjena izloženost dnevnom svjetlu tijekom jesenskih i zimskih mjeseci povezana je s nižim razvojem raspoloženja i razinama energije.
Danska studija koja je obuhvatila više od 180.000 slučajeva pokazala je da je broj dijagnosticiranih osoba s depresijom bio otprilike osam posto veći nego što se očekivalo nakon jesenske promjene sata. Istraživači su to povećanje pripisali prelasku na zimsko vrijeme, primjećujući da je to zbog toga što sunce ranije zalazi. Nedostatak sunčeve svjetlosti također je povezan sa sezonskim afektivnim poremećajem, oblikom depresije koji se obično javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci. Međutim, nedavni podaci pokazuju da jesenja smjena ima neke pozitivne zdravstvene posljedice. Velika britanska studija iz 2025. koja je obuhvatila gotovo 700.000 pacijenata, primijetila je smanjenje određenih zdravstvenih pritužbi u tjednu nakon prelaska na zimsko vrijeme.
Broj slučajeva akutnih kardiovaskularnih bolesti opao je za dva posto, broj slučajeva anksioznosti za tri posto, a broj problema s nesanicom za osam posto. Istraživači pretpostavljaju da dodatni sat sna može pomoći fiziološkim procesima kao što je regulacija krvnog tlaka i kontrola upale. Oni upozoravaju da ovi nalazi predstavljaju korelacije zabilježene u istraživanju, a ne izravni dokaz da promjena sata sama po sebi poboljšava zdravlje. Veza između promjena sata i zdravlja srca već godinama se raspravlja.
Prethodna istraživanja često su povezivala proljetnu promjenu vremena, koja rezultira gubitkom sna, s povećanim brojem srčanih udara, prometnih nesreća i poremećaja spavanja. Neka ranija istraživanja sugerirala su da postoje slični rizici oko obje sezonske tranzicije. Međutim, nova američka studija koja je analizirala desetogodišnje podatke o pacijentima nije otkrila značajan porast broja srčanih udara u razdobljima oko proljetnih ili jesenskih smjena. Glavni autor opisao je ovo kao najopsežniji pregled veze između promjena sata i zdravlja srca do danas.
Znanstvenici su primijetili da drugi sezonski čimbenici, kao što je širenje respiratornih infekcija i virusa gripe, vjerojatno utječu na zdravlje srca značajnije nego sama promjena vremena. Kronični nedostatak sna i dalje je kritičan faktor rizika za kardiovaskularni sustav, neovisno o podešavanju sata. Stručnjaci u području spavanja općenito se zalažu za potpuno ukidanje sezonskih promjena vremena. Američka akademija za medicinu spavanja podržava trajno prebacivanje na standardno ili zimsko vrijeme. Ovaj pristup bi bolje usklađivao ljudske rasporede s prirodnim biološkim ritmima.
Jutarnja svjetlost pomaže organizmu da se probudi i sinhronizira unutarnji sat, dok prekomjerno svjetlo u večernjim satima može usporiti lučenje melatonina, hormona koji je odgovoran za regulaciju sna. Stoga liječnici koji se specijaliziraju za spavanje vjeruju da bi stalni standardni čas mogao biti zdraviji od stalnog letnjeg vremena. Većini ljudi obično treba samo nekoliko dana da se prilagode novom rasporedu spavanja, no onima koji već imaju problema sa spavanjem to može biti teže. Stručnjaci preporučuju svakodnevno držati redovno vrijeme spavanja i buđenja. Izloženost dnevnom svjetlu, osobito ujutro, preporučuje se kako bi se pomogao obnoviti cirkadijski ritam.
Kako dani postaju kraći i tamniji, uravnoteženje higijene spavanja s odgovarajućom izloženosti svjetlu postaje ključno za upravljanje fizičkim i psihološkim utjecajima prijelaza godišnjih doba.
Idi na primarne izvore (2)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
U članku se raspravlja o zdravstvenim posljedicama prelaska na zimsko vrijeme u Hrvatskoj, zakazano za noć 25. listopada, što stanovnicima daje dodatni sat sna, ali rezultira i ranije zalaskom sunca. Objašnjava da ta promjena može privremeno poremetiti cirkadijski ritam, što dovodi do umora i poteškoća u koncentraciji zbog promjena u izlučivanju hormona i regulaciji tjelesne temperature. Citujući dansku studiju koja je obuhvatila više od 180.000 slučajeva, u tekstu se navodi da je postotak dijagnoza depresije nakon jesenske promjene sata otprilike 8% veći od očekivanog, povezujući to s smanjenom izloženosti dnevnom svjetlu i sezonskim afektivnim poremećajima. Suprotno tome, velika studija iz 2025. koja je obuhvatila gotovo 700.000 pacijenata ukazuje na potencijalne koristi, uključujući i malo smanjenje akutnih kardiovaskularnih bolesti, anksioznosti i nesanice u tjednu nakon promjene, vjerojatno zbog poboljšane regulacije krvnog tlaka. U članku se također obraća zabrinutosti oko srčanog udara, napominjući da, dok su starija istraživanja povezivala promjene vremena s povećanim srčanim događajima, nedavna desetogodišnja američka studija nije otkrila značajan porast srčanog udara oko tih prijelaza.
Procjena pristranosti (Sredina): Tema je apolitična, usredotočena na biološke reakcije na letnje vrijeme, a ne na bilo kakvu debatu o vladinoj politici ili strankarskom pitanju. To je informativni i uravnotežen ton, koji predstavlja i negativne i pozitivne zdravstvene ishode potkrepljene znanstvenim podacima, bez objavljivanja ili
Zašto činjenice (92): Faithfully represents the primary source: cites the Danish study of >180,000 cases and the ~8% increase in depression diagnoses after the fall time change, aligning with the source's figures and attribution to the transition rather than weather/day length. Minor rounding (180k vs 185k) is acceptable
Zašto objektivnost (95): Neutral, informative tone. Presents both potential downsides (sleep disruption, mood effects) and acknowledges possible positive aspects, avoiding sensationalism or one-sided framing. No loaded language or editorializing detected.
Hrvatska će preći na zimsko vrijeme u nedjelju, 25. listopada 2026. godine, pomicanjem satova za jedan sat u 3:00 ujutro, nastavljajući praksu usklađenu s većinom europskih zemalja unatoč prethodnim prijedlozima Europske komisije da ga ukine. Iako nam ova promjena omogućuje dodatni sat sna, stručnjaci upozoravaju da promjena cirkadijanskog ritma narušava ključne tjelesne funkcije kao što su otpuštanje hormona, tjelesna temperatura i apetit, što dovodi do umora i smanjenog koncentracije. Nedavna istraživanja ukazuju na različite utjecaje na zdravlje: britanska studija koja je obuhvatila gotovo 700.000 pacijenata otkrila je smanjenje broja liječničkih posjeta zbog anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja u tjednu nakon smjene, dok danska promatranja ukazuju na porast dijagnoza unipolarne depresije zbog ranijeg vremena zalaska sunca. Nedostatak dnevne svjetlosti tijekom kratkih zimskih dana doprinosi sezonskim afektivnim poremećajima, utječući na psihološko blagostanje i razinu energije. Iako su pomladne promjene vremena povijesno povezane s povećanjem prometnih nesreća i hospitalizacija, jesenska prilagodba predstavlja jedinstvene izazove povezane s izlaganjem svjetlosti, a ne s gubitkom sna.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se prvenstveno usredotočuje na fiziološke i psihološke učinke na zdravlje zbog promjene vremena, pozivajući se na znanstvene studije. Iako se ukratko spominje prijedlog Europske komisije o ukidanju te prakse, ne zauzima stajalište o političkoj raspravi, već napominje trenutnu situaciju u EU-u i Europskoj uniji.
Zašto činjenice (88): Accurately describes the date/time mechanics of the clock change and the circadian rhythm explanation. Correctly notes the EU Commission proposal to abolish DST and lack of final agreement. However, the specific year '2026' for the next change may be inaccurate depending on current date context (if
Zašto objektivnost (93): Balanced and professional tone. Acknowledges the popular appeal of extra sleep while presenting expert warnings about health impacts. Avoids hyperbolic language ('shock') except where quoting common terminology, and maintains a neutral stance throughout.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.
Croatia
