Večeras ćete spavati sat vremena duže, ali znanstvenici upozoravaju na ono što to zapravo čini vašem tijelu.
U članku se raspravlja o tekućoj raspravi o ukidanju sezonskih promjena sata, i napominje da se, unatoč godinama javnih poziva da se ta praksa okonča, satovi i dalje svake godine pomjeraju. Citira izvještaje Euronewsa u kojima se navodi da stručnjaci tvrde da bi zdravstvena razmatranja trebala imati prednost nad drugim čimbenicima prilikom određivanja budućih politika vremena. Dok zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu prednosti kao što su dulja, svjetlija poslijepodneva koja potiču društvenu aktivnost i gospodarski rast, znanstvene analize upozoravaju na značajne negativne posljedice tijekom zimskih mjeseci. Konkretno, u tekstu se navodi da bi trajno ljetno vrijeme dovelo do kasnijeg izlaska sunca, što bi milijune ljudi prisililo da mjesecima putuju na posao ili u školu u potpunom mraku. Članak zaključuje navodeći da nedavne analize utjecaja na zdravlje ukazuju na to da je trajno zimsko vrijeme bolje za ljudske biološke ritmove, jer je jutarnja sunčeva svjetlost ključna za sinhronizaciju cirkadijskih ciklusa, smanjenje pospanosti i poboljšanje raspoloženja.
On Sunday, October 25, 2026, clocks in Slovenia will turn back one hour at 3:00 a.m., transitioning from summer time to winter time. This annual adjustment means residents will sleep for an extra hour during the night. As the change takes effect, researchers have published new findings suggesting that permanent winter time offers superior health benefits compared to permanent summer time. The study, conducted by scientists at the University of British Columbia in Canada, was published in the Canadian Medical Association Journal. It concludes that maintaining standard winter time aligns better with human biological rhythms than keeping daylight saving time year-round. The primary driver behind this recommendation is morning light. The human body operates on an internal biological clock that regulates sleep, wakefulness, hormonal processes, and body temperature. Morning exposure to daylight helps synchronize this internal rhythm with the natural day-night cycle. Conversely, increased exposure to light in the evening can delay the feeling of sleepiness and make it harder to fall asleep. Under a permanent summer time system, particularly during winter months, the sun would rise approximately one hour later than under current winter time standards. This shift would mean many children heading to school and adults commuting to work would depart their homes in complete darkness. Researchers warn that such conditions could lead to shorter sleep duration, reduced productivity, and poorer academic performance among students. Furthermore, dark mornings raise serious safety concerns regarding traffic accidents, especially for vulnerable road users like children. While many people appreciate longer, brighter evenings after work or school, scientific data indicates these benefits are outweighed by negative health impacts. Patrick Baylis, a researcher at the University of British Columbia, noted that while the appeal of extended evening light is understandable, the evidence points to detrimental effects on circadian rhythms. The lack of early morning light disrupts the body’s natural synchronization, potentially leading to chronic fatigue and decreased concentration. Some studies have even linked the days immediately following a clock change to an increase in heart attacks, strokes, and traffic incidents due to tired drivers. Several countries have previously experimented with permanent summer time, only to reverse course quickly. The United States introduced such a system in 1974 but abandoned it within the same year. Russia utilized permanent summer time between 2011 and 2014 before returning to standard time. Chile also adopted similar measures before deciding to revert. These historical attempts highlight the practical difficulties associated with altering established time zones. In Europe, the debate over abolishing seasonal clock changes has been ongoing for years. In 2019, the European Parliament voted 410 to 192 in favor of ending the practice. A subsequent survey involving 4.6 million Europeans found that 84 percent were opposed to the twice-yearly switch. However, member states have failed to reach a consensus on whether to adopt permanent summer or winter time. Without a unified agreement, the bloc continues the traditional schedule, moving clocks forward on the last Sunday of March and back on the last Sunday of October. For instance, the next spring transition is scheduled for March 29, 2026, while the autumn change occurs on October 25, 2026. Public reaction to the upcoming change varies. Some individuals, such as singer Regina, argue that the body requires at least two weeks to adapt to the shift and advocate for immediate abolition of the practice. She believes there are no convincing economic benefits to justify the disruption. Others, like presenter Klara Eva Kukovičič, prefer to align their schedules with the sun and view the extra hour of sleep positively. Meanwhile, musician Monica Pučelj stated she would prefer a uniform time zone throughout the year. Public health officials from the National Institute of Public Health in Slovenia advised citizens to use the additional morning light for physical activity. They recommended dressing warmly to combat lower temperatures and suggested indoor exercises on rainy or very cold days. Regular exercise in cold environments can boost the immune system and improve cardiovascular health, while also releasing endorphins, serotonin, and dopamine, which help alleviate symptoms of seasonal depression. Historically, the concept of adjusting clocks dates back centuries. Benjamin Franklin proposed the idea in an 18th-century satire, advising Parisians to wake earlier to save on candles. The first actual implementation occurred in Canada in 1908, when residents of Port Arthur, now Thunder Bay, moved their clocks forward to extend daylight hours. Germany and Austria followed suit in 1916 during World War I, primarily to conserve coal and fuel for military needs. In former Yugoslavia, summer time was introduced late, in March 1983, to harmonize time with the rest of Europe and facilitate international trade and transport. Despite modern research showing that energy savings from clock changes are negligible due to offsetting heating and cooling costs, the tradition persists. Until European nations agree on a permanent solution, the public will continue to adjust their watches twice a year.
Idi na primarne izvore (2)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
U Sloveniji će se satovi vratiti za jedan sat u nedjelju u 3 sata ujutro kako bi se prešlo na zimsko vrijeme, što će rezultirati dodatnim satom sna. Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) primjećuje da ova tranzicija označava početak kraćih, hladnijih dana i savjetuje stanovnicima da iskoriste jutarnju svjetlost za tjelesnu aktivnost dok se toplo oblače kako bi se borili protiv niskih temperatura. NIJZ ističe zdravstvene prednosti vježbanja u hladnom okruženju, uključujući poboljšanje imunološke funkcije, poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenje simptoma sezonske depresije povećanim oslobađanjem hormona koji regulišu raspoloženje. Praksa mijenjanja sata u Sloveniji započela je 1983. prvenstveno radi uštede energije, iako kritičari tvrde da to negativno utječe na biološke ritmove i dobrobit. Iako je Europska komisija predložila ukidanje promjene sata 2019. godine, države članice nisu uspjele postići sporazum, što znači da trenutni sustav ostaje na snazi.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak obuhvaća regulatornu promjenu propisanu nacionalnim zakonom i prijedlozima EU-a, što je stavlja u kategoriju politike zbog uključivanja javnog poretka i vladinih institucija. Međutim, ton je strogo informativni i uravnotežen. Prikazuje praktični raspored, navodi zdravstveno
Zašto činjenice (95): Accurate on the mechanical details. Correctly attributes the health advice to NIJZ (National Institute of Public Health). The claims about exercise in cold weather boosting immunity and cardiovascular health are generally accepted medical advice, though the specific link to 'infectious diseases' red
Zašto objektivnost (90): Positive but grounded. It includes promotional-style health tips from NIJZ, which might seem slightly biased towards encouraging activity, but since it is attributed directly to the institution, it remains objective in its reporting of what the institution says. It balances the 'downside' of shorter
Znanstvenici sa Sveučilišta Britanske Kolumbije objavili su pregled u časopisu Canadian Medical Association Journal zaključivši da je trajno zimsko vrijeme zdravije za ljude nego trajno ljetno vrijeme. Istraživanje naglašava da je jutarnja svjetlost od presudnog značaja za regulaciju dnevnog ritma u tijelu, koji kontrolira san, hormone i temperaturu. Dok trajno ljetno vrijeme pruža više večernjeg svjetla, to rezultira kasnijim izlaskom sunca, što dovodi do kraćeg trajanja sna, smanjene produktivnosti i slabih akademskih rezultata među djecom. Istraživači upozoravaju da će se u zimskim mjesecima mnogi ljudi na putovanje na posao ili u školu nalaziti u potpunom mraku, što će povećati opasnost za promet. Iako su neke zemlje poput Sjedinjenih Država eksperimentirale s stalnim ljetnim vremenom 1974. godine, brzo su promijenile odluku zbog tih negativnih zdravstvenih i društvenih utjecaja.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak raspravlja o pitanju javne politike (regulacija vremenskih zona), ali se u potpunosti oslanja na znanstvene dokaze, a ne na strankarske argumente. U njemu se objektivno prikazuju nalazi određenog medicinskog časopisa, uz napomenu popularnosti ljetnog vremena i znanstvenog konsenzusa protiv njega. To je to.
Zašto činjenice (95): Correctly identifies the specific study (University of British Columbia, published in CMAJ) and the conclusion (winter time is better for health). Accurately explains the mechanism (morning light synchronization). The date and time details are correct. The explanation of why people prefer summer tim
Zašto objektivnost (90): Objective and educational. It frames the issue around scientific evidence rather than political preference. It presents the 'clear answer' from scientists while acknowledging the popular appeal of summer time, maintaining a balanced perspective on the *reasons* for the debate even if the science lea
U Britanskoj Kolumbiji (Kanada) satovi su posljednji put ove godine prilagođeni ljetnom vremenu, no regija je odlučila prestati ih uopće mijenjati. Počevši od 1. studenog, većina pokrajine će ostati na UTC-7 tijekom cijele godine, smanjujući opterećenje za obitelji i pojednostavljujući planiranje za poduzeća. Nasuprot tome, Europska unija se bori da postigne konsenzus o okončanju promjena letnjeg vremena. Iako je Europska komisija 2018. predložila ukidanje prakse, a Europski parlament ju je podržao 2019. godine, države članice još uvijek se nisu dogovorile o jedinstvenom pristupu. Trenutna pravila bit će na snazi barem do 2031. godine, prema najavi Europske komisije iz ožujka 2026. Mnoge zemlje izvan Europe, uključujući Brazil, Iran, Jordan i Paragvaj, već su ukinule letnje vrijeme, dok ga druge primjenjuju samo u određenim područjima.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su prikazane činjenične informacije o politikama smanjenja vremena u različitim regijama, a da se ne favorizira nijedna strana. Ona pruža uravnoteženo pokrivanje kako kanadskog tako i europskog pristupa, pozivajući se na službene izvore i napominjući nedostatak sporazuma unutar EU-a.
Zašto činjenice (94): The article accurately reports that British Columbia last moved clocks in March 2026 and will remain on UTC−7 throughout the year. It also correctly states that the EU has not reached a consensus on ending daylight saving time, citing the European Commission’s proposal from 2018 and the Parliament’s
Zašto objektivnost (92): The article presents the facts neutrally, avoiding strong language or bias. It explains both the Canadian decision and the EU situation objectively, using straightforward language without apparent favoring of either approach.
Ovaj vikend označava prelazak na zimsko vrijeme, gdje se satovi pomjeraju za jedan sat, što omogućava ljudima da spavaju dodatni sat. Stručnjaci upozoravaju da ta naizgled mala promjena može poremetiti biološki ritam, što može dovesti do kraćeg i lošijeg sna, umora i privremenog povećanja krvnog tlaka. Posebno su pogođeni stariji pojedinci zbog njihove osjetljivosti na promjene cirkadijskog ritma. Zdravstvene organizacije preporučuju da se tijelo unaprijed pripremi postupnim prilagođavanjem večernjim rutinama, izlaganjem dnevnoj svjetlosti ujutro, izbjegavanjem popodnevnog spavanja i ograničavanjem konzumiranja kofeina i teških obroka kasno navečer. Europska unija već osam godina raspravlja o ukidanju sezonskih promjena sata, ali države članice i dalje su podijeljene oko usvajanja stalnog vremena. Očekuje se da će se nova studija Europske komisije završiti krajem 2026. godine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnotežen pregled posljedica promjene sata te sadrži mišljenja i preporuke stručnjaka, a da ne pokazuje nikakvu jasnu pristrasnost prema bilo kojem političkom stajalištu. U izvješću se spominju rasprave EU-a o ukidanju te prakse, ali se ne zauzima stajalište o tom pitanju.
Zašto činjenice (85): The article accurately describes the time change event, including the date, the shift from summer to winter time, and the impact on biological rhythms. It cites experts and health organizations regarding potential effects like disrupted sleep and increased blood pressure. The mention of EU discussio
Zašto objektivnost (90): The article presents information in a neutral tone, citing expert opinions and health organization statements without apparent bias. It avoids strong emotional language and provides practical advice for adjusting to the time change, maintaining an objective and informative approach.
U članku se raspravlja o tome da li bi trajno ljetno ili zimsko vrijeme bilo zdravije za ljude, na temelju istraživanja Sveučilišta Britanske Kolumbije. Istraživanje sugerira da trajno zimsko vrijeme pruža veće zdravstvene koristi u usporedbi s trajnim ljetnim vremenom, posebno zbog utjecaja jutarnjeg svjetla na unutarnji sat tijela. Stalno ljetno vrijeme moglo bi dovesti do kraćeg trajanja sna, smanjene produktivnosti i slabih akademskih rezultata, osobito u zimskim mjesecima kada bi izlazak sunca bio kasniji. Neke su zemlje prethodno pokušale provesti trajno ljetno vrijeme, ali su kasnije odustale od te ideje zbog zabrinutosti za sigurnost i dobrobit. Iako je Europski parlament podržao prijedlog ukidanja sezonskih promjena vremena 2019. godine, države članice još uvijek nisu postigle konsenzus.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode znanstvena istraživanja, a ne daje se izričito prednost trajnom ljetnom ili zimskom vremenu. To uključuje uravnoteženu raspravu o potencijalnim prednostima i nedostacima obje opcije, navodeći primjere prošlih pokušaja različitih zemalja i napominjući nedostatak suglasnosti između EU-a i drugih zemalja.
Zašto činjenice (85): The article cites a study from the University of British Columbia suggesting that permanent winter time would be healthier than permanent summer time. It references the Canadian Medical Association Journal as the publication venue. These claims appear plausible and align with general scientific cons
Zašto objektivnost (75): The article presents the findings of the study but uses slightly emotive language such as 'ljudje seveda obožujejo' (people certainly love) when referring to long summer evenings, which may imply a bias toward summer time. The conclusion leans toward supporting winter time without presenting counter
Slovenske noviceNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 95
Ovaj članak sadrži intervjue s nekoliko slovenačkih poznatih osoba o njihovim osobnim iskustvima s prijelazima na letnje vrijeme. U članku se ističe kako se različiti pojedinci prilagođavaju promjeni u vremenu sata, i napominje da, dok neki lako prihvaćaju dodatni sat sna, drugi se bore s ranim večernjim satima i poremećenim tjelesnim ritmom. Javne ličnosti kao što su pjevačica Regina i tvorac Alya Elouissi tvrde da je praksa u potpunosti ukinuta, navodeći nedostatak uvjerljivih gospodarskih koristi i važnost poštovanja prirodnih bioloških ciklusa. Nasuprot tome, domaćin Erter Pust prihvaća zimski raspored kao razdoblje usporavanja i brige o sebi, dok glazbenica Monika Pučelj predlaže održavanje jedinstvenog vremena tijekom cijele godine. Izvješće zaključuje ilustrirajući kako ta prilagođavanja utječu na svakodnevne navike, od načina spavanja do društvenih aktivnosti.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pregled javnog mišljenja o regulatornom pitanju (danje vrijeme) citiranjem više javnih ličnosti s različitim perspektivama. Ne zagovara određeni politički stav, već izvješćuje o pojedinačnim preferencijama i argumentima za ili protiv ukidanja
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (95): Highly objective in structure as it presents multiple viewpoints (some pro-change, some anti-change, some indifferent) through direct quotes. It allows the subjects to express their personal feelings without editorializing or taking a stance itself.
Gorenjski glasNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 95
U nedjelju, 25. listopada, u 3 sata ujutro, satovi u Sloveniji bit će pomaknuti za jedan sat kako bi se prešlo na zimsko vrijeme. Ova promjena omogućuje stanovnicima da spavaju dodatni sat te noći. Prelazak na ljetno vrijeme ponovno će se dogoditi u zadnju nedjelju u ožujku.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se izvještava o provedbi ljetnog vremena, što je pitanje nacionalnog propisa i javne politike. Međutim, ton je čisto informativni i administrativni, bez ikakvog ideološkog okvira, stranarskog komentara ili kontroverzne rasprave o samoj praksi. To je...
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (95): Extremely neutral and dry. Purely informational. No adjectives, no opinions, no historical tangents. Perfectly objective brief.
Info360NeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 95
U Sloveniji, satovi će se vratiti za jedan sat u 03:00 u nedjelju navečer kako bi se prešlo na zimsko vrijeme, što će rezultirati dodatnim satom sna i lakšim jutarnjim satima, ali kraćim popodnevnim satima. Ova se promjena tradicionalno događa u posljednjoj nedjelji u listopadu, koja pada na 25. listopada ove godine, u usporedbi s 31. listopadom sljedeće godine. Europski parlament je 2019. glasao za ukidanje sezonskih promjena sata, prijedlog koji je prvobitno trebao stupiti na snagu 2021. Međutim, konačno zakonodavstvo nije usvojeno jer države članice EU-a nisu uspjele postići konsenzus o tome da li trajno usvojiti ljetni ili zimski čas. Države članice su i dalje podijeljene zbog zabrinutosti da bi različiti nacionalni aranžmani mogli prouzročiti gospodarske i organizacijske poteškoće, čime bi se reforma zadržala dok se ne postigne zajedničko rješenje.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža jednostavnu informacijsku ispravku o predstojećoj domaćoj promjeni vremena, istodobno je kontekstualizirajući u ustalačkom zakonodavnom procesu EU-a. Neutralno izvješćuje o povijesnom parlamentarnom glasanju i objašnjava trenutni zastoj među državama članicama u pogledu stalnog vremena,
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (95): Neutral and explanatory. It explains the bureaucratic deadlock without assigning blame or using charged language. It presents the status quo as a result of procedural disagreement, which is a fair and objective characterization.
Maribor24NeovisanProgresivnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 90
U članku se raspravlja o tekućoj raspravi o ukidanju sezonskih promjena sata, i napominje da se, unatoč godinama javnih poziva da se ta praksa okonča, satovi i dalje svake godine pomjeraju. Citira izvještaje Euronewsa u kojima se navodi da stručnjaci tvrde da bi zdravstvena razmatranja trebala imati prednost nad drugim čimbenicima prilikom određivanja budućih politika vremena. Dok zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu prednosti kao što su dulja, svjetlija poslijepodneva koja potiču društvenu aktivnost i gospodarski rast, znanstvene analize upozoravaju na značajne negativne posljedice tijekom zimskih mjeseci. Konkretno, u tekstu se navodi da bi trajno ljetno vrijeme dovelo do kasnijeg izlaska sunca, što bi milijune ljudi prisililo da mjesecima putuju na posao ili u školu u potpunom mraku. Članak zaključuje navodeći da nedavne analize utjecaja na zdravlje ukazuju na to da je trajno zimsko vrijeme bolje za ljudske biološke ritmove, jer je jutarnja sunčeva svjetlost ključna za sinhronizaciju cirkadijskih ciklusa, smanjenje pospanosti i poboljšanje raspoloženja.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se to pitanje primjenjuje prvenstveno kroz objektiv javnog zdravlja i znanstvenog konsenzusa, a ne kroz ekonomske ili tradicionalne argumente. Naglašavajući "politiku javnog zdravlja" i navodeći upozorenja stručnjaka protiv statusa quo ili pro-biznesnih alternativa (stalno ljetno vrijeme), priča
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (90): The tone is informative and balanced. While it highlights the negative health aspects of summer time, it does so by presenting expert opinion rather than using emotional language. It acknowledges the arguments for summer time (longer evenings) before pivoting to the health counter-arguments.
VečerNeovisan🔒ProgresivnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 90
U Sloveniji, satovi će se vratiti za jedan sat u 3:00 ujutro u nedjelju navečer, prelazeći na zimsko vrijeme i pružajući stanovnicima dodatni sat sna. U članku se opisuje povijest letnjeg vremena i napominje se da, iako je prvobitno uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog rata kako bi se uštedjelo gorivo, suvremena istraživanja pokazuju da je ušteda energije zanemarljiva zbog povećane upotrebe grijanja i klimatizacije. Medicinski stručnjaci upozoravaju da umjetna smjena narušava biološki ritam, što dovodi do poremećaja spavanja, kroničnog umora i smanjenog koncentracijskog kapaciteta. Osim toga, među zdravstvenim rizicima nalazi se zabilježeno povećanje broja srčanih udara, moždanih udara i prometnih nesreća odmah nakon što se sat promijeni. Europska komisija je prethodno predložila potpuno ukidanje sezonskih promjena vremena, što je podržano javnim istraživanjem u kojem se 84% građana protivi toj praksi.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se pitanje postavlja kroz kritičku leću u pogledu javnog zdravlja i znanstvenih dokaza, tvrdeći da je trenutni sustav zastarjelio i štetan. U izvješću se naglašava prijedlog Europske komisije o ukidanju te prakse te se navodi da je javnost vrlo protiv toga, što je u skladu s stavom Europske komisije (
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (90): Balanced presentation. It lists the original economic rationale, refutes it with modern energy data, and then details the health risks. It does not dismiss the benefits entirely but focuses on the net negative impact according to experts. Tone is professional and journalistic.
Ljubljanske noviceNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
Ovaj članak obavješćuje stanovnike Slovenije da će se satovi vratiti za jedan sat u nedjelju, 25. listopada 2026. godine, u 3 sata ujutro, što označava prijelaz s ljetnog na zimsko vrijeme. Napominje da ova promjena omogućuje ljudima da spavaju dodatni sat, ali uključuje i neobavezujuću primjedbu da oni koji zaborave prilagoditi svoje uređaje to čine na vlastiti rizik. U članku se poziva na anketu Europske unije iz 2021. u kojoj je 84% ispitanika podržalo ukidanje letnjeg vremena, iako se praksa nastavlja. Pružan je povijesni kontekst u vezi s poreklom letnjeg vremena, naglašavajući da ga je Kanada provela lokalno 1908. godine, prije Njemačke i Austrije 1916. godine. U članku se navodi da su novozelandski znanstvenik George Vernon Hudson i britanski graditelj William Willett nezavisno predložili koncept krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Na kraju, nudi kratku povijesnu informaciju o drevnim mehanizmima za mjerenje vremena kao što su sunčani satovi i vodeni satovi.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak služi prvenstveno kao praktično podsjetilo za zakazani administrativni događaj (promenjenje sata). Iako se spominje politička rasprava Europske unije o ukidanju letnjeg vremena, ton ostaje neutralan i informativan. Nema snažnog zagovaranja za ili protiv politike,
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (80): The tone is somewhat informal and slightly snarky ('Tisti, ki to ne boste, pa ni naša stvar' - Those who won't [sleep longer], it's not our problem). This introduces a subjective, conversational voice that reduces neutrality compared to standard news reporting. The historical digressions feel like f
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.
Slovenia
