Epidemija ebole postaje najsmrtonosnija u povijesti DR Konga

Izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (DRC) postalo je najsmrtonosnije u povijesti zemlje, s više od 2.325 potvrđenih smrtnih slučajeva, nadmašujući prethodni rekord postavljen tijekom epidemije 2018. 2020 2020. godine, koja je odnijela 2.299 života. Izbijanje je službeno proglašeno 15. svibnja, a do kraja srpnja postalo je najveće u pogledu potvrđenih slučajeva, dostižući 4.945 prema najnovijim podacima. Virus se nastavlja brzo širiti, s 730 pacijenata koji su trenutno izolirani ili hospitalizirani, dok se 1.040 osoba oporavilo. Stopa smrtnosti iznosi 46 posto, prema vladinim podacima.

Izbijanje, usredotočeno oko regije Bundibugyo, pokazalo se smrtonosnijim od ranijih epidemija zbog specifičnog soja virusa i izazova koje predstavlja neadekvatna zdravstvena infrastruktura, tekući sukob u blizini epicentra i široko nepovjerenje u medicinsko osoblje. Ti su čimbenici ozbiljno ometali napore za suzbijanje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da epidemija napreduje brže nego što se može nositi, naglašavajući hitnu potrebu za povećanom međunarodnom potporom.

Susjedne zemlje su u visokom stanju pripravnosti, a Ujedinjeni narodi i njihovi globalni zdravstveni partneri aktivno rade na sprečavanju širenja virusa izvan granica DR Konga. Početkom lipnja, WHO i Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti pokrenuli su sveobuhvatan plan odgovora koji ima za cilj poboljšanje koordinacije u hitnim slučajevima, nadzora bolesti, laboratorijskih testiranja, sprečavanja infekcije, kliničke njege, uključivanja zajednice, istraživanja, logistike i podrške osnovnim zdravstvenim uslugama na cijelom kontinentu.

U srednjoj Afričkoj Republici, mirovna misija UN-a, MINUSCA, surađuje s više agencija UN-a kako bi pružila tehničku pomoć, poboljšala nadzor i provela mjere pripravnosti. To uključuje komunikacijske kampanje, programe osviještenja zajednice i napore za izgradnju kapaciteta. U petak je WHO sazvao sastanak u Banguiju na kojem su sudjelovali predstavnici iz Srednje Afričke Republike, DR Kongo, Republike Kongo, Južnog Sudana i Ugande.

Učesnice su se obvezale jačati suradnju u praćenju bolesti i pripremama za pandemiju. WHO je izrazio nadu da bi se u roku od tri mjeseca mogao kontrolirati prenošenje ebole, iako je stalna podrška ključna za uspjeh. Napori su također usmjereni na ispitivanja cjepiva koja se provode u Velikoj Britaniji i Kanadi, jer trenutno nema odobrenog tretmana posebno za soj virusa Bundibugyo. Istraživači se utrkuju s vremenom kako bi razvili učinkovite intervencije, ali napredak je kompliciran nestabilnim okruženjem u pogođenim regijama.

Unatoč tim izazovima, WHO je ponovio da su odgovornim osobama potreban siguran pristup zajednicama i dovoljni resursi za zaustavljanje izbijanja i spašavanje života. Zdravstveni dužnosnici nastavljaju pažljivo pratiti situaciju, s dnevnim ažuriranjima o broju slučajeva i stopi smrtnosti. Lokalni zdravstveni radnici suočavaju se s ogromnim pritiskom dok pokušavaju suzbiti širenje dok se bave ograničenim resursima i otporom zajednice. Međunarodne humanitarne organizacije mobiliziraju dodatno osoblje i zalihe, ali tempo izbijanja ostaje razlog za zabrinutost.

Ova je situacija naglašavala važnost stalne globalne pažnje i ulaganja u javne zdravstvene sustave, posebno u regijama sklonim izbijanju zaraznih bolesti.