Danantara nema pravo glasa u KSSK-u, kaže ministar financija

Indonezijski ministar financija, Purbaya Yudhi Sadewa, objasnio je da Danantara, državni fond za upravljanje bogatstvom i investicijama, nema pravo glasa u Odboru za stabilnost financijskog sustava (KSSK).

KSSK, osnovan da nadgleda makroekonomsku stabilnost i koordinira politike financijskog sektora, dobio je novu dimenziju uz sudjelovanje Danantara. Agencija, koja upravlja značajnim komercijalnim sredstvima, pozvana je da pruži korporativnu perspektivu koja upotpunjuje tradicionalnu fiskalnu i monetarnu analizu.

"Kao regulatori, navikli smo gledati sirove podatke, što ponekad može dovesti do tumačenja koja ponekad mogu nedostajati praktični kontekst. Danantara obogaćuje našu perspektivu praktičnim kontekstom", objasnio je Purbaya. "Ministar je također uvjerio sudionike na tržištu da, iako se doprinosi Danantare vrednuju, krajnja odgovornost za oblikovanje financijske strategije leži na vodstvu KSSK-a.

Međutim, njihov doprinos je dobrodošao kako bi se obogatili podaci koji se uzimaju u obzir kada čelnici KSSK-a, BI-a, OJK-a i LPS-a donose odluke", rekao je on. "Ovaj aranžman slijedi nakon nedavnih primjedbi izvršnog direktora Danantare Rosana Roeslanija, koji je otkrio da je predsjednik Joko Widodo uputio agenciji da redovito prisustvuje sastancima KSSK-a". Rosan je istaknuo da direktiva osigurava da gospodarske politike uzimaju u obzir i tradicionalna fiskalna i monetarna razmatranja te stvarne učinke na poduzeća. "KSSK će uključiti Danantaru tako da odluke imaju izravni, pozitivan utjecaj na gospodarstvo i poslovni svijet, izvan samo fiskalne i monetarne strane", rekao je on.

Rosan je dalje napomenuo da uključivanje Danantare odražava strateški napor za usklađivanje gospodarskog planiranja s stvarnostima korporativnih operacija. 5 milijardi, pozicioniran je kako bi ponudio stručnost u upravljanju velikim komercijalnim portfeljima.

Kao dio reformi pokrenutih pod bivšim predsjednikom Prabovom Subiantom, agencija je smanjila broj državnih poduzeća sa 250 na manje subjekata, s ciljem poboljšanja učinkovitosti i transparentnosti. Ti napori uključivali su razvoj integriranog sustava upravljanja ljudskim resursima za državna poduzeća, poboljšanje operativne koordinacije i odgovornosti. Ovi događaji naglašavaju širi pomak u pristupu Indonezije gospodarskom upravljanju, integraciji znanja privatnog sektora s mehanizmima javnog nadzora.

Uspjeh ovog modela ovisit će o tome koliko se uvidi agencije učinkovito pretvaraju u djelotvorne strategije od kojih će imati koristi i javni i privatni sektor.