Ostavljamo li klimatizaciju uključenu ili isključenu kad idemo na posao ili u trgovinu?

Optimalna upotreba klima uređaja tijekom ljetnih mjeseci zahtijeva pažljivo razmatranje udobnosti i energetske učinkovitosti. Kada temperature poraste iznad 30 stupnjeva Celzijusa, mnogi ljudi instinktivno posežu za termostat i postave ga na najnižu postavku. Međutim, neugodnost ljeta često ne proizlazi samo iz vrućine, već prvenstveno iz visoke razine vlage. U slabo prozračenih prostorija, znoj se sporo ispari, što otežava tijelo da se ohladi, dok se zrak osjeća teškim i zagušenim.

Stručnjaci preporučuju držati razliku između unutarnjih i vanjskih temperatura unutar šest do osam stupnjeva. Ako vanjska temperatura dostigne 34 stupnjeva, preporučljivo je postaviti klima uređaj na 25 ili 26 stupnjeva umjesto 20. Čisti filtri, pravilno senkanje i redovito održavanje su od suštinskog značaja za osiguravanje učinkovitog i sigurnog rada jedinice. Pravilan izbor postavki može pomoći u sprečavanju prekomjerne buke i smanjenju potrošnje električne energije. Prema stručnjacima, klima uređaji troše znatno manje energije kada neprekidno rade na višoj temperaturi u usporedbi s kratkim radom na nižim postavkama s maksimalnom snagom.

Slovenska udruga potrošača preporučuje postavljanje temperature na najviše 24 do 25 stupnjeva Celzijusa. Zlatno pravilo kaže da razlika u temperaturi između unutarnjeg i vanjskog prostora ne smije prelaziti šest do osam stupnjeva. Čak ni kada termometar pokazuje 33 stupnjeva vani, klima uređaj ne bi trebao biti postavljen ispod 24 stupnjeva. Svaki stupanj iznad 25 stupnjeva može rezultirati uštedom od šest do osam posto godišnjih troškova električne energije. Velika razlika u temperaturi može štetiti zdravlju.

Ventilaciju treba obaviti rano ujutro ili kasno navečer kada je vanjski zrak hladniji. Tokom najtoplijih dijelova dana ograničite upotrebu peći i peći, jer ti uređaji emitiraju puno topline u prostor. Ventilator u sobi također može doprinijeti udobnosti premještanjem zraka, stvarajući osjećaj svježine bez potrošnje mnogo energije. Redovito održavanje osigurava učinkovit i siguran rad klima uređaja. Dobro održavana jedinica troši manje struje, traje duže i ne ugrožava zdravlje. U vlažnom okruženju, unutarnji dijelovi klima uređaja mogu brzo razviti mikroorganizme i plijesan, uzrokujući neugodne mirise i alergijske reakcije.

Filteri zraka mogu se očistiti vodom iz slavine, ali složenije zadatke treba prepustiti profesionalnim servisnim tehničarima. Redovna servisna služba obično počinje od oko 70 eura. Pri kupovini novog klima uređaja, uvijek izaberite energetski učinkovit model. Jeftiniji modeli često troše više električne energije, a razlika u potrošnji energije između najboljih i najgore ocijenjenih modela može iznositi gotovo 190 eura godišnje. Prenosljivi klima uređaji posljednje su sredstvo, jer rade manje učinkovito i proizvode više buke. Odlučivanje o tome da li će klima uređaj raditi ili ga isključiti kada ste odsutni uobična je dilema.

Neki ljudi smatraju da je ostavljajući jedinicu na štedi energiju, jer se izbjegava ponovno zagrijavanje prostora po povratku. Drugi radije ga isključiti odmah nakon što je dostignuta željena temperatura i ponovno pokrenuti samo kada je potrebno. Prema stručnjacima, ni jedan pristup nije uvijek idealan. Najracionalnija upotreba ovisi o tome koliko dugo ćete biti odsutni, vrsta klima uređaja koji imate, koliko je stan dobro izoliran i razina vlažnosti. Za kratka odsutnost, kao što je odlazak u trgovinu, preporučuje se ne isključivati klima uređaj. Američki stručnjaci predlažu da se termostat upravlja radom jedinice. Za duže odsutnosti, neznatno povećanje temperature može biti korisno.

S. Department of Energy preporučuje povećanje temperature za oko četiri do šest stupnjeva. To može uštedjeti do deset posto godišnjih troškova grijanja i hlađenja, iako stvarna ušteda ovisi o klimi, izolaciji i karakteristikama zgrade. Važno je razlikovati između tradicionalnih i inverter klima uređaja. Tradicionalne jedinice rade po principu "on-off", pokreću kompresor punim kapacitetom sve dok se prostor ne ohladi dovoljno, a zatim se isključuju i ponovno pokreću kada se temperatura ponovno poveća. Inverter jedinice prilagođavaju snagu kompresora nakon početnog hlađenja i održavaju temperaturu s znatno smanjenom potrošnjom energije.

Čak i s inverterskom jedinicom, općenito je učinkovitije malo povećati temperaturu kada ćete biti odsutni nekoliko sati. Postavljanje klima uređaja previše nisko ne čini da se hladi brže. Klima uređaj ne hladi prostor brže ako je postavljen na 16 umjesto 24 stupnjeva Celzijusa. Jednostavno će raditi duže i nepotrebno prehladiti prostor. Vlažnost i izolacija igraju ključnu ulogu u određivanju učinkovitosti hlađenja. Potpuno isključivanje klima uređaja nije uvijek najbolje rješenje, pogotovo u vrućim i vrlo vlažnim uvjetima, jer dugotrajno odsustvo može povećati rizik od kondenzacije i stvaranja plesni.

U suhim klimatskim uvjetima prostor se može lakše zagrijati bez značajnih problema. Na potrošnju energije utječe sama zgrada. Dobro izolirani stanovi zadržavaju hlađen zrak duže od slabo izoliranih, poput potkrovlja ili soba s velikim prozorima okrenutim prema suncu. Potrošnja energije ne može se procijeniti isključivo na temelju broja sati rada klima uređaja. Jedinica koja radi manje sati na nižoj snazi može trošiti manje električne energije od druge koja mora stalno raditi na punom kapacitetu. Održavanje je također od vitalnog značaja za smanjenje potrošnje energije. Prljavi filteri ograničavaju protok zraka i prisiljavaju jedinicu da radi više, što dovodi do povećane potrošnje energije.

Stručnjaci preporučuju redovito čišćenje ili zamjenu filtera, provjeru odvoda kondenzata i provjeru zatvarača.