Janez Janša zamrzava priznanja Palestine i premješta ambasadu u Jerusalem

Slovenski premijer Janez Janša najavio je da će njegova vlada zamrznuti priznanje palestinske države i premjestiti slovensku ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem. Ovo je jedan od najvećih promjena u vanjskoj politici Slovenije u zadnjih nekoliko godina, jer bi to značilo prekidanje tradicionalnog stajališta zemlje u pitanju izraelsko-palestinskih odnosa. Prema izvorima, Janša je objasnio da je prethodna vlada, koja je bila pod vodstvom Roberta Goloba, priznala Palestinu suprotno slovenskom zakonodavstvu, što je uključivalo priznanje palestinske države kao nezavisne države. Ova odluka je bila donesena 2024. godine, a Golob je tvrdio da je to bilo potrebno radi priznavanja prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje, uz oslanjanje na međunarodno pravo i rješenje o dvije države.

Zamrzavanje odluke o priznanju Palestine, koje je Janša nazvao „nezakonitom“, predstavlja ključni uslov u koalicionim pregovorima, a partneri su ga prihvatili. Ovo potez predstavlja dramatičan preokret u odnosima Slovenije prema bliskom istoku, posebno u odnosu na Izrael. U tom kontekstu, Janša je izrazio duboko prijateljstvo prema Izraelu, opisavši ga kao jednog od najvažnijih evropskih partnera. On je najavio da će u Bruxellesu raditi na jačanju bloka država koje se protive uvođenju sankcija prema Izraelu, što pokazuje želju da se Slovenija aktivnije uključi u regionalne političke procese.

Reakcije izraelskih zvaničnika bile su pozitivne. Bivši izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen čestitao je Janšu na „ispravnoj i važnoj odluci“, dodavši da je to korak koji odražava „istinsko prijateljstvo i stajanje na pravoj strani historije“. Isto je rekao i izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar, koji je najavio da će Izrael prvi put otvoriti ambasadu u Ljubljani. Trenutno, diplomatski odnosi između Slovenije i Izraela vode preko ambasade u Beču, što pokazuje da je ovo potez izazvao znatan promjenu u bilateralnim odnosima.

Međutim, ove najave izazvale su oštre reakcije u Sloveniji. Bivši premijer Robert Golob, koji je bio glavni vođa prethodne vlade, podsjetio je da su ambasade država članica EU u Tel Avivu zbog zajedničke politike prema statusu Jeruzalema. U skladu s tim, većina država članica EU drži svoje ambasade u Tel Avivu, a EU smatra da bi status Jeruzalema trebao biti riješen pregovorima između Izraela i Palestine. Ako bi Slovenija premjestila svoju ambasadu u Jeruzalem, postala bi prva članica EU koja bi to učinila, što bi bilo u kontrastu s dugogodišnjom politikom EU.

Opozicija i dijelovi stručne javnosti također su kritikovali planove nove vlade. Stranke kao što su Socijaldemokrati i Ljevica upozoravali su da nije jasno šta bi „zamrzavanje“ priznanja Palestine tačno značilo. Dodatno, Ljevica je ukazala na najnovije izvještaje Ujedinjenih nacija koji teško optužuju Izrael. Bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk, stručnjak za međunarodno pravo, nazvao je najavu „prilično bizarnom“ i pokazala „vazalski odnos“ Slovenije prema Izraelu. Ove reakcije pokazuju da je ovo potez izazvao duboke rasprave u domaćem društvu i medijima.

Uz sve to, očekuje se da će ove najave imati posljedice i na odnose Slovenije s drugim zemljama Bliskog istoka, s kojima je Ljubljana posljednjih godina razvijala intenzivniju saradnju, uključujući energetske aranžmane i pomoć u repatrijaciji državljana tokom krize nakon izbijanja rata s Irandom. Ovo pokazuje da je ovo potez više nego samo politička promjena – to je i strategijski potez koji može utjecati na brojne aspekte slovenske vanjske politike i međunarodnih odnosa.