Inflation in the euro area eased in June

Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će osjetiti novo poskupljenje računa za grijanje, prema procjenama koje su objavili vlasnici i administratori energetskih sistema. Ovo povećanje cijene plina predstavlja sedam do osam posto, što je rezultat rasta cijene energenta na međunarodnom tržištu. Razlika u povećanju cijena zavisi od distributivnog područja u kojem se kućanstva nalaze, što znači da ne svi korisnici imaju jednak pristup novim cijenama. Dalibor Pudić, član Hrvatske stručne udruge za plin, objasnio je da je rast cijene plina bio otprilike 4 eura po megavat satu, uz dodatni PDV koji nije visok u Hrvatskoj. Ako prosječno kućanstvo troši 40 megavat sati, to znači dodatnih 40 eura godišnje. Stručnjaci su naglasili da bi građani mogli izbjeći ovaj rast troškova racionalnom potrošnjom, posebno ako se sniži temperatura unutar prostorija za 1 do 2 stupnja Celzijusa, što bi omogućilo uštedu od jednog do dvaju posto.

Vlada bi u proračunu trebalo osigurati 15 milijuna eura za subvencije građanima, kako bi pomoćila u prevladavanju poskupljenja. Međutim, stručnjaci su isticali da je ključno učiniti stvarne promjene u potrošnji, a ne samo pokušati smanjiti troškove putem finansijske podrške. Pudić je naglasio da je potrebno promijeniti naviku potrošnje, posebno u stanovima gdje se ne koristi efikasno grijanje. U tom smislu, analitičari su sugerirali da bi smanjenje temperature u prostorijama moglo doprinijeti znatnoj uštedi, što bi pomoćilo i u borbi protiv inflacije.

Nove cijene grijanja mogu utjecati na kretanje inflacije, koja trenutno pada. Prema podacima za lipanj, godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 posto, što je manje od prethodnih mjeseci. Na mjesečnoj razini, cijene energije su pale za 2,9 posto, dok su industrijskih neprehrambenih proizvoda porasle za 0,6 posto. Cijene hrane, pića i duhana su niže za 0,2 posto, dok su cijene usluga porasle za jedan posto. Analitičari su dijelom povezali porast cijena usluga s turističkom sezonom, što je pogodilo brojne regije u Hrvatskoj. Ministar financija Tomislav Ćorić je poručio da je vlada zadovoljna s trenutnom razinom inflacije, ali ističe da je trend njezinog pada vidljiv. Iako je inflacija u eurozoni posustala u lipnju, prema izračunima Europskog statističkog ureda, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 2,8 posto, što je manje od 3,2 posto u svibnju. Rast cijena energije i hrane je bio najveći faktor, ali je bio znatno blaži nego u prethodnim mjesecima.

U lipnju je rast cijena energije bio za 8,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je bilo manje nego u svibnju i travnju, kada su cijene bile više za 10,8 posto. Svejedno, rast cijena energije je bio znatno veći nego u prethodnim mjesecima, što je utjecalo na cijenu životnih potreba. Svejedno, cijene usluga su porasle za 0,4 posto, što je označilo stabilizaciju nakon 1,1-postotnog skoka u travnju. Vlada očekuje skromniji priljev prihoda u državni proračun zbog čega su državnim tvrtkama upućene poruke da ograniče rashode i privremeno zamrznu rast plaća. Ovo je dio šire politike koja cilja na smanjenje deficitnog proračuna i osiguranje stabilnosti ekonomije.