Teško su bolesni, ali država i dalje traži povrat novca: 'Ja tih 2000 eura nemam...'
Korisnici inkluzivnog dodatka tvrde da nisu bili na vrijeme obaviješteni o smanjenju naknade
Sve veći broj korisnika inkluzivnog dodatka prijavljuje da od države dobiva zahtjeve za povrat novca nakon što su im naknade smanjene novim rješenjima koja nisu bila uručena na vrijeme, doznaje Provjereno . Riječ je o osobama s invaliditetom, teškim bolestima i roditeljima djece s teškoćama, kojima su nadležna tijela zbog administrativnih kašnjenja nastavila isplaćivati veće iznose nego što su im bili određeni novim rješenjima.
Prema navodima korisnika, o smanjenju dodatka nisu bili pravovremeno obaviješteni, pa nisu ni znali da primaju iznose koji prema novim odlukama više nisu predviđeni. Nakon uručenja rješenja država je obračunala razliku i zatražila povrat novca.
Među njima je i Ana Marija Kostović , majka 18-godišnjeg Roka, osobe s autizmom. Nakon što je postao punoljetan, njegov inkluzivni dodatak smanjen je sa 720 na 432 eura. “Ja uopće nisam znala će njemu biti smanjen, niti je mene itko upozorio”, rekla je Kostović. “Njegovo stanje je gore, to je trajna dijagnoza. Njegov autizam ne ide na bolje”, ističe ona.
‘Smatram da ovo nisam dužna vratiti’
Sličan problem ima i Tea Majić , koja boluje od rijetkog genetskog sindroma. “Da je moje stanje poboljšano, što bi bilo super, ja bih bila puno više i radno sposobna, ali na osnovu mojih identičnih nalaza su mi smanjili inkluzivni dodatak za gotovo 300 eura”, kaže ona. Od nje se sada traži povrat gotovo 2000 eura. “Tih 2000 eura ja nemam. I također smatram da ih ja nisam dužna vratiti jer ja nisam bila pravovremeno obaviještena u tom rješenju”, poručila je.
Zahtjev za povrat novca dobila je i onkološka pacijentica Ines Tomić , čiji dug prema državi iznosi 1680,97 eura. Kaže da joj cijela situacija stvara dodatni stres tijekom liječenja. “Stvarno sam ljuta. Mislim, uz sve što sam prošla, i još prolazim, još se liječim, još nisam dobro, i fizički i psihički, sad ponovno doživljavam stres. Radi čega? Radi njih što je stajalo u ormaru, što oni nemaju kadra”, rekla je Tomić.
‘Odgovornost ne može biti na korisnicima’
Nakon prvih slučajeva nadležni su tvrdili da je riječ o izoliranim situacijama, no građani se i dalje javljaju s istim problemom. Ministar socijalne skrbi Alen Ružić najavio je izmjene kojima bi se ubuduće spriječila ovakva kašnjenja, ali nije konkretno odgovorio trebaju li korisnici vraćati novac isplaćen zbog propusta sustava.
Odvjetnik Martin Sherri smatra da odgovornost ne može biti na korisnicima jer su sredstva primili bez saznanja da im ne pripadaju te da je šteta nastala zbog kašnjenja javnopravnog tijela. “Stranka koja je zaprimila novac je novac zaprimila pošteno, bez ikakvog spoznaje da joj on ne pripada i nije nikome počinila štetu. I ona ne može odgovarati”, kaže Sherri.
Read the full article at Telegram.hr →
Croatia