Šigeloza je vrlo zarazna crijevna infekcija koja pogađa milione ljudi godišnje, a posebno je opasna za djecu mlađu od pet godina.
Glavni simptomi su jak proljev, povišena temperatura i bolni grčevi u stomaku, ali bolest može izazvati i ozbiljnije komplikacije.
Način širenja
Šigeloza, poznata i kao bacilarna dizenterija, akutna je crijevna infekcija koju uzrokuju bakterije iz roda Shigella. Smatra se jednom od najzaraznijih bolesti jer je za infekciju potrebna vrlo mala količina bakterija. Zbog toga se lako širi fekalno-oralnim putem, najčešće preko prljavih ruku, kontaminiranih površina, hrane ili vode.
Prijenos se može desiti direktnim kontaktom, naprimjer nakon mijenjanja pelena zaraženom djetetu, dodirivanjem kvaka ili igračaka, kao i tokom boravka u bazenima ili jezerima. Izvor zaraze je uvijek čovjek, bilo da ima simptome ili da je prenosilac bez simptoma, koji može širiti bakteriju i sedmicama nakon oporavka.
Simptomi se obično javljaju jedan do dva dana nakon infekcije. Bolest počinje naglo, s povišenom temperaturom, slabošću i jakim grčevima u stomaku. Proljev brzo prelazi iz vodenastog u sluzav i krvav, a česti su i bolni nagoni na stolicu, čak i kada je crijevo prazno.
Rizične grupe
Iako se svako može zaraziti, najveći rizik imaju djeca mlađa od pet godina, osobe koje borave u kolektivima poput vrtića i domova za stare, kao i osobe oslabljenog imuniteta.
Većina slučajeva prolazi u roku od sedam dana, ali potpuni oporavak crijeva može trajati i duže. Komplikacije uključuju tešku dehidraciju, febrilne konvulzije kod djece, hemolitičko-uremijski sindrom koji može oštetiti bubrege, reaktivni artritis i rijetko toksični megakolon.
Ljekarsku pomoć treba potražiti ako se pojavi krv u stolici, visoka temperatura, jaki bolovi ili znakovi dehidracije poput suha usta i smanjenog mokrenja.
Prevencija se zasniva na pravilnoj higijeni. Temeljito pranje ruku sapunom i vodom najmanje dvadeset sekundi, posebno nakon toaleta, mijenjanja pelena i prije pripreme hrane, najvažnija je mjera zaštite.
Liječenje oporavak
Liječenje je uglavnom potporno i uključuje nadoknadu tečnosti i elektrolita. Antibiotici se koriste samo u težim slučajevima ili kod rizičnih pacijenata, dok se lijekovi protiv proljeva ne preporučuju jer mogu usporiti izbacivanje bakterija.
Zaražene osobe ne bi trebale pripremati hranu za druge niti koristiti javne bazene do potpunog oporavka.
Read the full article at Dnevni avaz →
BA