Selak Raspudić je upozorila da već i vrtićka djeca traže mobitel jer vide da ih i druga djeca u vrtiću imaju, zapitavši što Hrvatska čeka po pitanju regulacije tog problema
Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić zatražila je u srijedu reguliranje korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, upozorivši na porazne trendove po pitanju mentalnog zdravlja djece i mladih.
Dodala je da za regulaciju postoje preduvjeti, ali da sve ovisi o političkoj volji.
„Nedavno smo izglasali Zakon o trgovini koji je omogućio da se po pitanju prodaje alkoholnih pića, kroz elektroničku provjeru identiteta, zabrani prodaja alkoholnih pića mlađima od 18 godina.
Dakle, imamo funkcionalan sustav i sve tehničke preduvjete da se regulira i uporaba društvenih mreže za mlađe od 16 godina”, kazala je Selak Raspudić na konferenciji za novinare u Saboru.
Nakon što će se sada strože nadzirati i onemogućiti mlađe od 18 godina da piju alkohol, upitala je zašto ministar pravosuđa Damira Habijan traži isprike kada je riječ o društvenim mrežama.
„Zašto… uporno traži isprike i obmanjuje nas tvrdnjama da nije moguće provjeriti dob djece kroz neki oblik elektroničke verifikacije”, upitala je te dodala da postoji sustav e-građani koji se u zakonodavnom smislu može uvesti kao nadzor da bi se zaštitila djeca kada govorimo o alkoholnim pićima.
Od ministra Habijana zatražila je da “pitanju mentalnog zdravlja djeca i mladi pristupi kroz ono što on može učiniti mnogo ozbiljnije” te da omogući da se regulira uporaba društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
“Sve tehničke preduvjete već imamo i samo je stvar političke volje da nešto učinimo u praksi”, kazala je.
Selak Raspudić: Već i vrtićarci traže mobitel. Što Hrvatska čeka?
Navela je i da je u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu broj pregleda porastao s 11.632 u 2021. na 20.542 u 2025. godini, odnosno čak 76,6 posto, dok je broj hospitalizacija porastao za 45,3 posto.
Bilježe se, kaže, znatne razlike u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja prema spolu pa je tako u 2024., u dobi do 9 godina, bilo skoro tri puta više hospitalizacija dječaka nego djevojčica.
U dobi 10 do 19 godina bilo je znatno više hospitalizacija djevojčica, a najčešći razlozi hospitalizacija bili su emocionalni poremećaji s početkom u djetinjstvu, mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja, akutni i prolazni psihotični poremećaji, reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe te blaga mentalna retardacija.
Posebno je navela problem samoozljeđivanja u kojem pretežu djevojčice, njih 70 posto naspram 30 posto dječaka, uslijed trendova na Instragramu.
Selak Raspudić je upozorila da već i vrtićka djeca traže mobitel jer vide da ih i druga djeca u vrtiću imaju, zapitavši što Hrvatska čeka po pitanju regulacije tog problema.
Read the full article at Novi list →
Croatia