Dok sadimo, zalijevamo, čupamo korov, nosimo zemlju ili premještamo posude, koristimo ruke, noge, leđa i mišiće trupa
Kada razmišljamo o aktivnostima na otvorenom koje su dobre za zdravlje, najčešće nam prvo padaju na pamet hodanje, planinarenje, trčanje ili vožnja bicikla. No, još jedna omiljena aktivnost, osobito u toplijem dijelu godine, može imati iznenađujuće mnogo koristi za organizam. Riječ je o vrtlarenju. Neurokirurginja i stručnjakinja za kralježnicu dr. Deborah Benzil ističe da vrtlarenje može pozitivno utjecati i na mentalno i na fizičko zdravlje. Dobra vijest je da za to nije potreban veliki vrt, skupa oprema ni sati slobodnog vremena. Čak i nekoliko minuta dnevno provedenih uz cvijeće, začinsko bilje ili povrće može biti dovoljno da osjetimo razliku, piše Cleveland Clinic .
Vrtlarenje na prvi pogled možda ne izgleda kao vježbanje, ali zapravo pokreće cijelo tijelo. Dok sadimo, zalijevamo, čupamo korov, nosimo zemlju ili premještamo posude, koristimo ruke, noge, leđa i mišiće trupa. Upravo zato ova aktivnost može pomoći u održavanju snage, pokretljivosti i fleksibilnosti, osobito kod osoba koje inače ne vole klasične treninge. Osim toga, boravak u vrtu može značajno smanjiti stres. Ritmične i mirne radnje, poput zalijevanja biljaka ili uređivanja gredica, potiču nas da usporimo i usredotočimo se na sadašnji trenutak. Takva vrsta aktivnosti može djelovati gotovo meditativno, osobito kada se udaljimo od ekrana, obveza i svakodnevne buke.
Vrtlarenje može popraviti i raspoloženje . Pogled na biljke koje rastu, miris svježe zemlje i cvijeća te osjećaj da smo nešto sami uzgojili stvaraju posebno zadovoljstvo. Kada uberemo vlastiti peršin, rajčicu ili nekoliko listova mente, obuzima nas osjećaj uspjeha koji može biti mali, ali vrlo snažan poticaj za dobro raspoloženje. Stručnjaci ističu da vrtlarenje može imati koristi i za zdravlje mozga. Istraživanja su ga povezala s održavanjem kognitivnih funkcija, a spominje se i kao aktivnost koja može biti korisna kod starijih osoba. Kod osoba koje već žive s demencijom, vrtlarenje može pomoći u smanjenju uznemirenosti, poboljšanju raspoloženja i ublažavanju stresa.
Još jedna prednost je društvena strana vrtlarenja. Čim izađemo u dvorište, na balkon ili u zajednički vrt, veća je šansa da ćemo započeti razgovor sa susjedima ili drugim ljubiteljima biljaka. Takvi kratki susreti mogu se činiti nevažnima, ali upravo oni često stvaraju osjećaj povezanosti i pripadnosti. Vrtlarenje je i vrlo prilagodljiva aktivnost. Ne treba svatko imati veliko dvorište da bi uživao u biljkama jer se začinsko bilje može uzgajati na prozorskoj dasci, cvijeće u teglama, a povrće u povišenim gredicama ili manjim posudama. Zbog toga je vrtlarenje dostupno djeci, starijima, osobama s invaliditetom i svima koji žele pronaći jednostavan način za više boravka na otvorenom.
Fizičke koristi vrtlarenja posebno su važne za kosti i mišiće. Stajanje, hodanje, čučanje, nošenje i lagano podizanje spadaju u aktivnosti koje opterećuju tijelo na koristan način. Takve aktivnosti mogu pomoći u očuvanju gustoće kostiju, što je osobito važno kod starijih osoba i kod prevencije osteoporoze. Boravak na suncu također ima svoju ulogu, ali uz oprez. Nekoliko kraćih izlaganja sunčevoj svjetlosti tjedno može pomoći tijelu u stvaranju vitamina D, koji je važan za kosti i apsorpciju kalcija. Ipak, treba paziti na zaštitu kože, osobito ljeti, pa su krema sa zaštitnim faktorom, šešir, sunčane naočale i lagana odjeća uvijek dobra ideja.
Počela je sezona tikvica: Imamo 8 jednostavnih recepata za najzahvalnije ljetno povrće
Kako bi vrtlarenje bilo korisno, a ne bolno iskustvo za leđa i zglobove , važno je pripremiti tijelo. Prije početka rada dobro je napraviti lagano istezanje, osobito za leđa, ramena i noge. Isto vrijedi i nakon rada u vrtu, jer se mišići često umore više nego što primijetimo dok smo zaokupljeni biljkama. Stručnjaci savjetuju i da se ne pretjeruje, osobito ako tek počinjete. Bolje je raditi kraće, ali redovito, nego u jednom danu pokušati okopati, zasaditi i preurediti cijeli vrt. Previše saginjanja, kopanja i nošenja može dovesti do bolova ili ozljeda, osobito kod osoba koje već imaju problema s kralježnicom.
Dobar alat također može činiti veliku razliku. Oštre škare, lagane lopatice, klečalica ili povišena gredica mogu smanjiti napor i učiniti rad ugodnijim. Ako imate problema s leđima, povišene gredice ili veće posude mogu biti odličan izbor jer smanjuju potrebu za stalnim saginjanjem. Važno je i piti dovoljno vode. Vrtlarenje se često doživljava kao opuštanje, pa ljudi zaborave da se i tijekom njega znoje i troše energiju. Boca vode pri ruci, pauza u hladu i izbjegavanje najjačeg sunca mogu spriječiti umor, glavobolju i dehidraciju. Tijelo pritom uvijek treba slušati. Ako se pojavi bol, jaka iscrpljenost ili vrtoglavica, najbolje je stati i odmoriti se. Vrt će pričekati, a zdravlje je važnije od savršeno uređene gredice.
Najljepše kod vrtlarenja jest to što se može prilagoditi gotovo svak…
Read the full article at Večernji list →
Croatia