LJUDI koji svakodnevno konzumiraju veće količine ultraprerađene hrane mogli bi imati čak 58 posto veći rizik od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika s Harvarda. Ovi nalazi, objavljeni u časopisu American Journal of Public Health, pridružuju se sve većem broju dokaza koji upozoravaju na zdravstvene rizike povezane s namirnicama poput hrenovki, pakiranih keksa, gaziranih pića i suhomesnatih proizvoda, piše Food & Wine .
Ultraprerađena hrana definira se kao industrijski pripravak koji sadrži vrlo malo ili nimalo cjelovitih namirnica, a temelji se na sastojcima koji se inače ne koriste u kućnoj pripremi jela. Istraživački paket objavljen u časopisu AJPH detaljno analizira kako takva hrana utječe na tijelo i mozak.
Povećan rizik i uz umjerenu konzumaciju
Prema priopćenju s Harvarda, studija je koristila podatke dugogodišnjeg istraživanja Sveučilišta u Michiganu o zdravlju i umirovljenju. Znanstvenici su analizirali prehrambene navike i zdravstvene podatke više od 5300 odraslih osoba starijih od 50 godina u prosječnom razdoblju od pet godina.
Analiza je pokazala da su ispitanici koji su konzumirali najviše ultraprerađene hrane imali 58 posto veći rizik od demencije i 46 posto veći rizik od kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji su takve hrane jeli najmanje. Kao najproblematičniji pokazali su se prerađeni mesni proizvodi poput slanine, hrenovki i narezaka.
Čak i osobe koje su jele umjerene količine ultraprerađene hrane imale su povišen rizik. "Ako netko misli: 'Pa dobro, ne unosim sve kalorije iz ultraprerađene hrane, znači da sam siguran', naši rezultati pokazuju da to nije tako. Čini se da sigurna razina konzumacije zapravo ne postoji", izjavila je za The Wall Street Journal Cindy W. Leung, izvanredna profesorica javnozdravstvene prehrane na Harvardu i suautorica studije.
"S druge strane, utvrdili smo niži rizik od kognitivnog oštećenja i demencije kod osoba koje su jele više minimalno prerađene hrane, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, u usporedbi s onima koji su je jeli najmanje", napomenula je Leung u drugom razgovoru za CNN.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nalazi u skladu s drugim istraživanjima
Važno je napomenuti da se radi o opservacijskoj studiji, što znači da istraživači ne mogu izravno dokazati uzročnu vezu između ultraprerađene hrane i demencije bez provedbe kontroliranih kliničkih ispitivanja. Međutim, ovi se nalazi podudaraju s nizom drugih nedavnih istraživanja.
U svibnju je objavljena studija koja je veći unos takve hrane povezala sa slabijom pažnjom, dok je istraživanje iz veljače pokazalo da su mala djeca koja su jela više ultraprerađene hrane imala niži kvocijent inteligencije u dobi od šest do sedam godina.
Druga studija, objavljena u travnju, povezala je ultraprerađenu hranu sa "slabijom pažnjom i povećanim rizikom od demencije koji se može mijenjati". Istraživanje iz 2025. godine pokazalo je da konzumacija takve hrane u srednjoj životnoj dobi može biti povezana s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti, a još jedna studija iz iste godine povezala je konzumaciju prerađenog mesa te umjetno i šećerom zaslađenih pića sa slabijim pamćenjem i kognitivnim problemima.
Dobre vijesti: Prehrambene navike se mogu mijenjati
Ipak, postoje i dobre vijesti: prehrambene navike moguće je promijeniti. Autori najnovije harvardske studije u zaključku navode nekoliko mogućih rješenja za poboljšanje javnog zdravlja, poput provedbe programa prehrane u zajednici i podučavanja vještinama pripreme hrane. Za potrošače koji se pitaju što mogu učiniti, početak je u kupnji cjelovitih namirnica.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje .
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje . Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje .
Read the full article at Index.hr →
Croatia