Kako piše Guardian , riječ je o podacima koje je prikupljala tvrtka Niantic Spatial , nastala iz nekadašnjeg studija Niantic, poznatog po razvoju igre Pokémon Go . Tvrtka je godinama prikupljala 3D snimke stvarnih lokacija koje su dobrovoljno izrađivali igrači koristeći kamere svojih pametnih telefona.
Pokémon Go, lansiran 2016. godine u suradnji s Nintendoom, postao je globalni fenomen s više od 800 milijuna preuzimanja . Od 2021. igra je igračima nudila nagrade za skeniranje stvarnih lokacija i objekata kroz funkciju AR Scan, pri čemu je sudjelovanje bilo dobrovoljno.
Prikupljene snimke poslužile su za treniranje modela umjetne inteligencije sposobnih prepoznavati i interpretirati fizički prostor. Upravo takvi modeli danas imaju potencijalnu primjenu u sustavima autonomne navigacije, uključujući dronove. U prosincu prošle godine Niantic Spatial objavio je partnerstvo s tvrtkom Vantor, specijaliziranom za razvoj softvera za prostornu orijentaciju dronova, uključujući sustave koje koriste pojedine vojske.
Cilj suradnje je omogućiti autonomnim sustavima pouzdano snalaženje u okruženjima u kojima GPS nije dostupan ili je izložen ometanju, lažiranju signala i drugim oblicima elektroničkog ratovanja. 'U modernim operacijama gubitak GPS-a znači da autonomni sustavi i timovi na terenu mogu izgubiti sposobnost orijentacije i koordinacije', navodi se u zajedničkom priopćenju kompanija.
Obje tvrtke tvrde da konkretne snimke koje su prikupili igrači Pokémon Goa nisu dijeljene s Vantorom. Umjesto toga, korištene su za treniranje temeljnih AI modela koje razvija Niantic Spatial. 'Snimke prikupljene kroz Pokémon Go dobrovoljno su dostavili igrači koji su pristali na korištenje te značajke te su podlijegale tadašnjim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti', poručio je glasnogovornik Niantic Spatiala.
Stručnjaci upozoravaju na etička pitanja
Priča je pokrenula staru-novu raspravu o tome kako se podaci koje korisnici ostavljaju u svakodnevnim aplikacijama mogu koristiti u drugačije svrhe od onih zbog kojih su izvorno prikupljeni.
Tom Sulston iz australske organizacije za digitalna prava Digital Rights Watch smatra da je korištenje civilnih podataka za potencijalne vojne primjene zabrinjavajuće. 'Možda postoje upozorenja u uvjetima korištenja, ali znamo da većina ljudi ne čita opsežne pravne dokumente kada želi igrati videoigru', upozorio je.
Slično razmišlja i dr. Rob Nicholls sa Sveučilišta u Sydneyju. On ističe da ovo vjerojatno nije izoliran slučaj. Podsjetio je na poznati slučaj aplikacije Strava, čiji su podaci o kretanju korisnika ranije otkrili lokacije vojnih baza diljem svijeta. 'Upravo zbog takvih slučajeva brojne vojske već godinama izdaju upute vojnicima da ne koriste uređaje s uključenim GPS praćenjem ili dijeljenjem lokacije', rekao je Nicholls.
Stručnjaci podsjećaju na Vantor koji je u veljači ove godine objavio ugovor s američkom vojskom vrijedan do 217 milijuna dolara za razvoj i obuku softverskih sustava.
Niantic je 2025. godine svoju gejming diviziju prodao tvrtki Scopely, koja je u vlasništvu saudijske grupacije, u poslu vrijednom 3,5 milijardi dolara. No podaci koje su godinama stvarali igrači ostali su vrijedan resurs za razvoj novih AI sustava, uključujući one koji bi jednog dana mogli pronaći primjenu i na bojištu.
Read the full article at tportal →
Croatia