Potpisivanje memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana i otvaranje Hormuškog tjesnaca značajno su utjecali na naftno tržište. Prema posljednjim podacima, cijene nafte pale su ispod 80 dolara po barelu i u petak su se na londonskom tržištu kretale oko 77 dolara.
To je oštar pad nakon nekoliko mjeseci turbulencija koje su krenule 28. veljače, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran i iranskog zatvaranja Hormuza, kroz koji obično prolazi petina svjetske nafte. Više je tjedana cijena bila iznad 100 dolara, a u jednom je trenutku premašila i 120, ali čitavo razdoblje obilježila je velika volatilnost kao posljedica nebrojenih najava američkog predsjednika bilo o mogućem kraju rata ili o novim napadima na Iran.
Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern u razgovoru za Telegram komentirao je aktualnu situaciju na naftnom tržištu i smanjivanje cijena nafte.
“Pitanje opskrbe naftom mislim da ne dolazi u pitanje, no s derivatima bi mogao biti manji problem dok se ne poprave štete na naftnim postrojenjima, ali one nisu tako velike. Veliki stup dima iznad rafinerije ne znači da je šteta velika”, tumači Štern.
‘Nema razloga za Vladine subvencije’
Ako se nastavi proces između SAD-a i Irana, Štern smatra da ćemo imati barem na 60 dana nekakvo primirje tijekom kojeg će se većina tankera izvući iz Perzijskog zaljeva u kojem su mjesecima zaglavili zbog blokade Hormuškog tjesnaca. “Cijene, kao što vidimo, jesu u padu i nadam se da će opet dostići onaj nivo od 70 dolara po barelu”, kazao je.
Što se tiče naftnih derivata u Hrvatskoj, Vlada trenutno ograničava njihovu cijenu, a Štern ističe da će, ako se pad cijena nafte nastavi, daljnje ograničavanje cijena biti nepotrebno. “Mislim da će to još biti na snazi ovo kratko vrijeme dok se ne postignu uvjeti od prije sukoba. Onda prestaju razlozi za državne subvencije u cijeni goriva pogotovo jer nastupa turistička sezona pa stvarno nema razloga da cijene budu subvencionirane”, naglašava.
Prodaja NIS-a mađarskom MOL-u
Telegram je sa Šternom porazgovarao i o dioničarskom ugovoru koji je srbijanska vlada potpisala s mađarskim MOL-om o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije (NIS) koji će, pod uvjetom da MOL uspješno otkupi udio Gazpromnjefta u NIS-u, omogućiti mađarskoj kompaniji da postane većinski vlasnik tog naftnog poduzeća te osigura njezin daljnji razvoj i opskrbu Srbije naftnim derivatima.
Na pitanje kako će taj ugovor utjecati na Janaf , Štern odgovara kako se dugoročno boji da hrvatska tvrtka za transport nafte gubi u tom dealu . “Američki OFAC (Ured za kontrolu strane imovine) još treba odobriti taj posao preuzimanja NIS-a. Srbija je napravila pametan potez u tome da su smanjili udio MOL-a u NIS-u ispod 50 posto, tako da se neće dogoditi situacija kao u Hrvatskoj, odnosno da MOL preuzme potpunu kontrolu nad NIS-om kao što je to bio slučaj s Inom.
Koliko čujem iz krugova Naftne industrije Srbije, oni će u upravljačka i nadzorna tijela staviti svoje najbolje stručnjake i jasno će moći s tim dobiti jednu odskočnu dasku da postanu najveća regionalna naftna kompanija. Za Janaf, ukoliko se nastavi što su već najavili, a to je izgradnja naftovoda od Mađarske prema Srbiji, i kad se dogodi kraj neprijateljstva između Rusije i Ukrajine te kad padnu sankcije na rusku naftu, tada bi se Janaf za dvije godine našao u situaciji da će biti praktički nepotreban MOL-u”, ustvrdio je Štern.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije
Ističe kako za MOL jedino interesantno u budućnosti može biti otvaranje davne priče o naftovodu Družba Adria po kojoj bi ruska nafta trebala doći u riječku rafineriju i onda bi se tamo mogla prerađivati u derivate i izvoziti u Mediteran. “No to je već jedna drugačija, odnosno geopolitička priča”, dodaje Štern.
Stručnjak je na kraju razgovora prokomentirao i sve češće ukrajinske napade na ruske rafinerije i naftna postrojenja. “Mislim da će se Trump, ukoliko sporazum s Iranom drži vodu i ako to nije samo novi manevar da mu omogući 60 dana da pokrene novu operaciju bez odluke Kongresa, koncentrirati kao mirotvorac na smirivanje situacije između Rusije i Ukrajine.
Jedan dio takvog sporazuma, ako naravno do mirovnog dogovora dođe, bi trebao biti i ukidanje sankcija Rusiji. Ako se to dogodi, tada Europa više ne bi trebala imati nikakvih manjkova u pogledu nafte i plina, a to bi joj dobro došlo pred zimu”, zaključuje Štern.
Read the full article at Telegram.hr →
Croatia