Mostar je 2023. donio Odluku o adresnom sistemu Grada Mostara u kojoj je pokrenut projekat za izradu adresnog registra.
Prošle godine je pokrenuta prva faza, a ove godine je u drugoj fazi predstavljen adresni registar, gdje je najsporniji detalj prebacivanje adresa koje su u naseljenom mjestu Gnojnice i Lakševine u naseljeno mjesto Ortiješ.
Tokom gradske sjednice Tomislav Tomić, projektant radova iz kompanije Geometrika je rekao da su izmjene granica nužne jer između ostalog su sporne adrese već registrovane pod "Ortiješ bb".
"Svi objekti na magistrali (M-17, op.a.) između aerodroma i Neretve imaju adrese Ortiješ bb, a nalaze se po našim granicama u Gnojnicama, zato što su te granice nastale od granica katastarskih općina koje ipak treba negdje korigirati sa stvarnim stanjem na terenu", istakao je Tomić.
Nakon što se već ušlo u raspravu, sekretarica Gradskog vijeća Marija Soldo je pročitala pismo iz Kluba vijećnika Bošnjaka u kojoj pokreću mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, poslije čega je napravljena pauza na sjednici kako bi članovi Kluba vijećnika Hrvata i Kluba vijećnika Srba izglasali da li se radi o kršenju vitalnog nacionalnog interesa.
Klub vijećnika Hrvata i Klub vijećnika Srba su izglasali da smatraju da se ne krši vitalni nacionalni interes, zbog čega je dalja rasprava zaključena, i ostaje da Ustavni sud FBiH donese konačnu odluku.
"Nakon rata i svih anomalija koje su nam se desile u Gradu Mostaru znate da imamo duple nazive ulica, ulice koje počinju sa brojem 100 i jedno konfuzno stanje. Već na početku mandata pošte su nas upozoravale da je njima i njihovim djelatnicima nemoguće isporučiti poštu jer te adrese ne postoje. Mi smo jedva dočekali da budemo dio projekta o adresnom registru i rezultat toga je trebao biti uređen sistem", rekao je na press konferenciji gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Naglasio je i kako je riječ o tehničkoj stvari.
"Međutim, odjednom se sad pojavljuje da je i to neka nacionalna tema jer se tobože prekrajaju neke granice gradskih područja. Ne prekrajaju se nikakve granice. Gradska područja su jasno definisana po Statutu grada Mostara. Ovo je pokušaj gradske uprave da uredi tehničku stvar, a to je da imamo kao svaki drugi grad na svijetu jednu ulicu s jednim nazivom, da brojevi počinju sa jedinicom, da su brojevi parni s jedne strane i neparni sa druge strane", nastavio je Kordić.
Kada je gradska sjednica prešla na pitanje adresnog registra, pojavila su se dva člana Kluba vijećnika Bošnjaka, Amar Džiho i Jasmin Pandur da predstave svoje argumente.
"Mi smo prisustvovali ovoj tački da pokrenemo proces usklađivanja nacionalnog interesa. Vidit ćemo šta će reći Ustavni sud Federacije, mi smatramo da jeste kršenje vitalnog nacionalnog interesa s obzirom da tačka nije u skladu sa preliminarnim statutom iz 1996. godine, odnosno da su granice već određene, tako isto sa statutom iz 2004. godine koju je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown. Na osnovu svih tih dokaza koje smo iznijeli na sjednici i tokom komisije (za adresni registar, op.a.), na toj komisiji su Bošnjaci preglasani, i ja sam predložio da za ovakvu stvar treba više stručnih lica i da OHR bude uključen u ovo pitanje", naglasio je gradski vijećnik Jasmin Pandur.
Read the full article at Klix.ba →
BA