Where are the cheapest and most expensive housing loans in the euro area?

Ilustracija / Unsplash

Građani Latvije trenutačno plaćaju najviše kamate na nove stambene kredite u eurozoni, dok su one najniže na Malti, pokazuju podaci Europske središnje banke za travanj 2026.

Oglas

Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u eurozoni iznosila je 3,43 posto, no razlike među državama ostaju velike.

Najniže kamate bilježe Malta (2,08%), Bugarska (2,45%), Španjolska (2,80%), Portugal (2,85%), Hrvatska (2,95%) i Slovenija (2,99%).

S druge strane, najskuplji krediti su u Latviji (4,18%), Estoniji (4,05%) i Litvi (3,88%), dok su iznad prosjeka i Njemačka, Belgija te Nizozemska.

Kako stoji Hrvatska?

Među zemljama s najpovoljnijim stambenim kreditima nalazi se i Hrvatska . Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite iznosila je 2,95 posto, što je svrstava među šest država eurozone s najnižim troškovima zaduživanja. Niže kamate imaju samo Malta (2,08%), Bugarska (2,45%), Španjolska (2,80%) i Portugal (2,85%), dok je prosjek eurozone 3,43 posto.

Razlike se jasno vide na konkretnom primjeru. Kredit od 200.000 eura na 20 godina uz prosječnu maltešku kamatu nosi mjesečnu ratu od oko 1.019 eura , dok bi ista posudba u Latviji koštala oko 1.231 euro mjesečno .

Tijekom otplate to znači više od 50.000 eura dodatnih kamata za latvijskog dužnika , piše Euronews .

Sve ovisi o zemlji u kojoj se kredit podiže

Iako eurozona ima jedinstvenu monetarnu politiku, visina kamata i dalje ovisi o nacionalnim bankarskim tržištima. U baltičkim zemljama prevladavaju krediti s promjenjivom kamatnom stopom , pa se promjene kamatnih stopa ECB-a brže prenose na građane.

U Latviji, Estoniji i Finskoj više od 93 posto novih stambenih kredita ima promjenjivu kamatu, dok je prosjek eurozone oko 15 posto .

Na visinu kamata utječu i konkurencija među bankama, način financiranja kreditiranja te struktura tržišta. Malta, primjerice, godinama bilježi najniže kamate zahvaljujući snažnoj konkurenciji među bankama , velikoj bazi domaćih depozita i stabilnom tržištu nekretnina.

Podaci ponovno pokazuju da, unatoč zajedničkoj valuti i istoj središnjoj banci, trošak kupnje nekretnine u eurozoni i dalje uvelike ovisi o državi u kojoj se kredit podiže.

Teme