Važnija je simbolika i dojam legitimnosti koji taj prostor pruža. „Države postoje najprije kao grupni chat na platformi Discord, a diplomatski razgovori se obavljaju na forumu Reddit. Teško je zamislivo da bi kalifornijski tinejdžeri radije živjeli na blatnjavoj obali Dunava.”
Nakon Liberlanda, na području uz Dunav između Srbije i Hrvatske pojavila se još jedna samoproglašena država. Riječ je o Gapli , mikrodržavi koju ne priznaje nijedna država, no o kojoj je reportažu objavio njemački Süddeutsche Zeitung. „Kao tinejdžer sam osnovao vlastitu državu i čak sam pozvan govoriti pred UN-om – sa 17 godina.” Tim riječima Wyatt Baek , jedan od mladih osnivača Gaple, uvodi priču o zemlji koja se, barem prema tvrdnjama njezinih pokretača, prostire na 205 hektara uz Dunav, između Hrvatske i Srbije. U SZ-u je opisana kao „državi” koja postoji na području za koje Baek tvrdi da na njega „nitko ne polaže pravo”.
Zanimljivo je da Baek, kako navodi njemački list, nikada nije ni kročio na teritorij „svoje države”. Unatoč tome, Gapla već ima obilježja koja njezini osnivači predstavljaju kao državna: putovnice, registarske oznake, zastavu i internetsku stranicu. „I naravno ime: Federalna država Gapla. Do prave države ne nedostaje mnogo“, piše DW. Prema informacijama objavljenima na stranici te samoproglašene zemlje, Gapla bi trebala promicati „mir i harmoniju“ među narodima te biti „modrena i inovativna nacija”. Autor Süddeutsche Zeitunga pritom cijelu pojavu smješta u širi kontekst povijesti mikrodržava. „Mikrodržave su oduvijek bile neka vrsta revolucije, filozofije, neki vid planske igre u stvarnom životu. Kako može izgledati država koja nema stare terete? Što državu čini dobrom? Mora li uopće biti dobra? Mora li koristiti svojim građanima ili smije koristiti samo sebi?”, piše SZ.
U tekstu se podsjeća i na ranije slične projekte. Među njima je Elgarland-Vargaland, mikrodržava koju su osmislili švedski umjetnici i u kojoj je svatko mogao biti kralj. Spominje se i slovenski umjetnik Peter Mlakar, koji je s kolektivom Nova slovenska umjetnost 1992. proglasio NSK državu. Ona nije imala teritorij u fizičkom smislu, ali je stekla brojne simpatizere, među ostalim i u Nigeriji. Minhenski list napominje da mikrodržave ne nastaju uvijek samo kao umjetnički ili filozofski eksperimenti. Ponekad se, navodi se, pojavljuju i kao zone slobodne trgovine, paravani za nejasne financijske aranžmane, offshore bankarstvo, brodske prijevoznike ili kasina. „Baš kao Liberland. On je u neposrednom susjedstvu Gaple, osnovan je 2015. kao, po opisu s internetske stranice, 'najslobodnija zemlja na svijetu'. Tamo doslovno vlada blockchain. Tko želi postati državljanin, mora uložiti u posebnu kriptovalutu.”
Prema ocjeni Süddeutsche Zeitunga, ideju Liberlanda nosili su otpor prema birokraciji i porezima, ali i očekivanja da bi se na projektu moglo zaraditi putem ulaganja. No, status te samoproglašene države ostaje isti kao i kod Gaple. „Naravno, ni Liberland nije međunarodno priznat, nitko ne živi na komadu zemlje na Dunavu”, navodi SZ, podsjećajući pritom na dugotrajni granični problem između Hrvatske i Srbije. Obje države priznaju Dunav kao relevantnu graničnu liniju, ali se ne slažu oko toga gdje granica točno prolazi, osobito zato što je rijeka tijekom desetljeća mijenjala tok. „Tako je nastalo mnogo malih područja na koje prava polažu ili obje zemlje ili nijedna od njih”, objašnjava njemački list.
Upravo u takvim okolnostima svoje mjesto pronalaze projekti poput Liberlanda i Gaple. Ipak, Süddeutsche Zeitung naglašava da za njihove osnivače sam teritorij nije presudan. Važnija je simbolika i dojam legitimnosti koji taj prostor pruža. „Države postoje najprije kao grupni chat na platformi Discord, a diplomatski razgovori se obavljaju na forumu Reddit. Teško je zamislivo da bi kalifornijski tinejdžeri radije živjeli na blatnjavoj obali Dunava.”
Gapla ima i vlastitu kriptovalutu, no njezini pokretači tvrde da im novac nije glavni motiv, nego ideje. Baek pritom navodi da je interes za projekt već pokazao i poznati internetski brend. „Firma MrBeasts nam je pisala i pitala kako se može uključiti. Iskreno, ne znam što bih odgovorio.” MrBeast je jedan od najpoznatijih i najuspješnijih youtubera na svijetu, s golemim brojem pratitelja na društvenim mrežama i razvijenom mrežom vlastitih poslovnih projekata. Süddeutsche Zeitung piše da Baek u svojoj biografiji navodi niz inicijativa: od testa inteligencije i platforme za ocjenjivanje škola do tehnološkog YouTube kanala i elektroničkih knjiga o različitim temama, uključujući i osnivanje država.
Njemački list Baeka opisuje kao ambicioznog i inteligentnog mladića, koji na trenutke podsjeća na Marka Zuckerberga i generaciju tehnoloških entuzijasta s početka 2000-ih. „Inače, izlet na Forum UN-a za mlade ECOSOC su Baek i dvojica drugih Gaplanaca financirali kroz Gaplansku organizaciju za predstavljanje, koju plaća Vlada Gaple. Dakle, presipanje novca već uspijeva kao i kod Velikih“, zaključuje Süddeutsche Zeitu…
Read the full article at Večernji list →
Croatia