REUTERS/Kai Pfaffenbach
Japanski navijači ostavili su tribine besprijekorno čistima nakon utakmice Svjetskog prvenstva protiv Nizozemske u Teksasu u nedjelju, objašnjavajući da je pospremanje za sobom jednostavno dio „japanske kulture”.
Oglas
Nakon remija 2:2 mnogi su gledatelji ostali na stadionu kako bi ga ostavili onakvim kakvim su ga zatekli. Pažljivo su skupljali otpad i spremali ga u plave plastične vreće.
To je navika koja se uči još u osnovnoj školi, a japanski navijač Eita Tanaka rekao je za AFP da „moramo misliti na druge ljude”.
„Japanci vjeruju da mjesto koje koristimo trebamo ostaviti urednijim nego što je bilo kada smo došli”, rekao je 20-godišnjak držeći pivo i nekoliko čaša, odjeven u plavi dres japanske reprezentacije.
„Primjerice, u školi sami pospremamo učionice bez da nam to učitelji moraju govoriti.”
Japan nastupa na svom osmom uzastopnom Svjetskom prvenstvu, a čistoća njegovih navijača postala je jedno od njihovih najprepoznatljivijih obilježja u svijetu.
Čak se i NFL quarterback Jameis Winston mogao vidjeti kako sudjeluje u čišćenju nakon utakmice, noseći plavi japanski dres sa svojim imenom na leđima.
Navijač Futo Hagiwara rekao je da je ponosan što je ponašanje njegovih sunarodnjaka prepoznato u pozitivnom svjetlu.
„To je naša kultura. Gdje god dođemo, trebamo počistiti za sobom. To je naš način razmišljanja i naš stav”, rekao je.
Osjećaj odgovornosti i pritisak okoline
Sociolog i filozof Masachi Ohsawa smatra da se iza takvog ponašanja krije kombinacija društvene odgovornosti i pritiska okoline.
„Iako Japanci uglavnom ne pokazuju veliko zanimanje za pravdu na globalnoj razini – pitanja poput svjetske nejednakosti, sukoba ili klimatskih promjena – izrazito su osjetljivi na moralna pitanja u manjem, neposrednom okruženju”, rekao je.
AP Photo/Jessica Tobias
„Kada je riječ o ljudima s kojima dijele isti prostor ili s kojima imaju izravan kontakt, imaju snažnu želju da im ne stvaraju probleme i ne uzrokuju nelagodu.”
Škola kao životna lekcija
Čišćenje je sastavni dio japanskog obrazovnog sustava od najranije dobi, pa se djecu svakodnevno može vidjeti kako peru podove i brišu stolove u školama.
Javnih koševa za smeće u Japanu ima vrlo malo, a od građana se očekuje da otpad nose kući sa sobom. Odlaganje kućnog otpada često je složen proces koji uključuje razvrstavanje u više kategorija.
Scott North , umirovljeni profesor sociologije sa Sveučilišta u Osaki, kaže da se on i njegovi susjedi dvaput godišnje okupljaju kako bi uklonili korov i počistili okoliš.
Prema njegovim riječima, takve skupine imaju vođe i članove te funkcioniraju na sličan način kao i japanske navijačke skupine.
„Kada se svi okupe, postoji očekivanje da će djelovati kao grupa”, rekao je North, Amerikanac koji u Japanu živi gotovo 40 godina.
„Kad vođe izvade vreće i kažu ‘izvolite’, nitko neće reći ne.”
Ohsawa smatra da se takvo ponašanje može objasniti japanskim konceptom poznatim kao ‘čitanje atmosfere’ .
„U Japanu, čak i ako jedna osoba počne skupljati smeće, ljudi oko nje osjećaju da se jednostavno moraju pridružiti”, rekao je.
„Ako to ne učine, ljudi iz njihove skupine mogli bi pomisliti da su loša osoba.”
Dodao je da je društveni pritisak vrlo snažna sila.
„U ovom slučaju glavni motiv nije toliko želja da stadion ostane čist ili da se olakša posao onima koji ga poslije moraju čistiti”, rekao je.
„Važnija je želja da vas vlastita skupina ne doživljava kao nekoga tko drugima stvara probleme.”
Primjerom, a ne riječima
Bez obzira na motive, japanski navijači nastavit će čistiti za sobom dok god njihova reprezentacija ostane na turniru.
Sljedeću utakmicu Japan igra protiv Tunisa u subotu u Meksiku, a Hagiwara kaže da će i dalje rado davati primjer drugima.
„Djeci obično ne govorimo da to moraju raditi”, rekao je.
„Jednostavno pokazujemo svojim postupcima i ponašanjem, a drugi nas slijede.”
Teme
Read the full article at N1 Hrvatska →
Croatia