Nakon 60 godina, imate još 12 ključnih godina za zdravu starost. Iskoristite ih dok nije prekasno.

Nakon 60. godine postoji još 12 ključnih godina za bolju zdravu starost. Koristite ih, sve dok ne budete stariji to je jedan od najvažnijih savjeta koji znanstvenici i zdravstveni stručnjaci u posljednje vrijeme podržavaju. Novo istraživanje kaže da je razdoblje između 60. i 72. godine najbolje vrijeme za stvaranje telesnih stanica u mozgu. Naprotiv, ako ste stariji sada, to može značajno utjecati na kvalitetu života i nakon 80. godine. Starenje je prirodni životni proces, ali stručnjaci upozoravaju da mnoge bolesti nisu neizogibna posljedica starosti. Veći utjecaj imaju životni slog, prehrana, pokret, stres u okolišu. Pravilno bi bilo da je razdoblje između 60. i 72. godine jedno od najvažnijih u životu.

Takrat je telo še dovolj zmogljiv, da može z zdravimi navadami stvorimo zalogo telesne u duševne sile, ki nam bo koristi i u boljim godinama.

Raziskave pokazuju da se nakon oko 75 godina starosti telesna sposobnost često počinje brzo smanjivati. Zato je smisleno da se prije brine za što bolju telesnu spremnost, ravnotežu, mišićnu snagu i duševno kondiciju. Strokovnjaki naglašavaju četiri ključna područja zdrave staranje: održavanje pokretljivosti, kreiranje mišićne snage, učenje novih vještina u poboljšanju telesne izdržljivosti. Prava kombinacija faktora tehnikov važno utječe na samostojnost, kvalitetu života i smanjuje rizik za pad mnogih kroničnih bolesti.

Svakodnevna vježba, koja može produžiti zdravlje, ne zahtijeva ekstremne sportske aktivnosti. Velike koristi donosi jednostavna svakodnevna vježba. Najpreporučljivi su: vježba najmanje 30 minuta dnevno, vježba dva do tri puta dnevno, vježba za ravnotežu u pokretljivosti, uključivanje u društvo, krug ili prostovoljske aktivnosti, učenje novih vještina ili jezika, redno branje, rješavanje problema u društvu. Takve aktivnosti istovremeno stvaraju telo, potiču funkcioniranje mozga i smanjuju osjećaj usamljenosti, što često postaje problem u starijem životnom razdoblju.

Također, mozak treba vježbati. Pored telesne aktivnosti ima važnu ulogu i redna miselna aktivnost. Čitanje knjiga, sudjelovanje u knjižnim klubovima, igranje društvenih igara, učenje novih hobija ili igranje glazbe dokazano potiče moždano djelovanje. Društvo s vršnjacima i aktivno uključivanje u lokalnu skupnost može smanjiti rizik za pad kognitivnih sposobnosti i pozitivno utjecati na raspoloženje. Također, u Sloveniji ima brojnih društava za umirovljenje, ljudske univerzitete i medgeneracijski centri nude besplatne ali cenovno dostupne aktivnosti za starije.

Nikada nije kasno za promjenu. Strokovne istraživanja pokazuju da promjena životnog stila može koristiti i ljudima nakon 70 godina. Redna telesna aktivnost, zdrava prehrana, kvalitetan prostor u održavanju socijalnih kontakata može upočasniti telesno u duševno stanje i smanjiti rizik za bolesti srca, šećerne bolesti, demenciju i druge kronične bolesti. Na zdravlje više često utječu svakodnevne odluke. Zdrava prehrana ostaje temelj dugog života. Pomembno ulogu ima i prehrana.

Raznolika dieta z veliko zelenjavom, sadjem, stročnicama, polnovrednimi žitama, kvalitnimi beljakovinami i zdravih masti dokazano smanjuje rizik za mnoge bolesti i pomaže zadržati mišićnu masu u vitalnosti. U kombinaciji s rednim gibanjem tak način prehrane značajno doprinosi boljem zdravom stanju.

Starost nije iz života, nego novo poglavlje. Obdobje nakon upokojitve nije nužno vrijeme za odlazak iz aktivnog života. Može postati prilika za nova iskustva, potovanja, učenja, volonterstva u aktivnostima, za koje prije nije bilo dovoljno vremena. Pozitivan pogled na starenje je povezan s boljim telesnim i duševnim zdravljem, većom životnom energijom i većom samostojnosti čak i u najstarijim godinama. Najveći razlik često zahtijeva prave velike svakodnevne odluke.

Strokovnjaki pravijo, da je važnije teči redno kot hitro. Tek krepi srce, poboljšava spanec, smanjuje stres u upočasnjuje staranje. Premalo pokreta je jedna od najrasprostranjenijih bolesti savremenog čovjeka. Današnji čovjek se sve manje kreće u sve više je, obstalnem porastu porabe kave, cigarete, alkohola u zdravlu. Postali smo sužnji začaranega štirikotnika: stola na delovnem mestu, automobila, dvigala v zgradi u naslanjača pred televizorjem. Davek, ki ga plačujemo za takšen životni slogan, je velik. V čime je davek?

U prvom redu je prava epidemija srčano-žilnih bolesti, predekomerne telesne bolesti, šećerne bolesti, povišene masti u krvi, nespečnosti, nevroze, oštećenja pri radu u prometu i tako dalje. Koristi teka mogu se podijeliti u dvije velike skupine: telesne koristi i duševne koristi. Tek je u pravu riječ epidemija svjetova