Gdje je najjeftinije, a gdje najskuplje kupiti stan? Ova lista krije iznenađenja

tportalNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 8530. 08. 2026.

U članku se raspravlja o različitim cijenama stanova po kvadratnom metru u europskim gradovima, naglašavajući značajne razlike u troškovima stanovanja. U članku se upućuje na izvješće istraživačkog instituta Deutsche Bank pod nazivom 'Mapping the World's Prices 2026,' koje uspoređuje cijene u 69 gradova, uključujući 28 u Europi. Izvješće ukazuje na to da su švicarski gradovi Zurich i Ženeva među najskupljim, s cijenama većim od 19.000 eura po kvadratnom metru. London je na trećem mjestu s 17.241 eura po kvadratnom metru, dok je Pariz znatno jeftiniji s 12.771 eura. Drugi veliki gradovi poput Münchena, Luksemburga, Kopenhagena, Stockholma i Osla također se nalaze u prvih deset najskupljih gradova. U članku se navodi da je Prag skuplji od Madrida i Berlina, a Istanbul je najjeftiniji europski grad na popisu s 2,64 eura po kvadratnom metru.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci koji uspoređuju cijene stanova u različitim europskim gradovima, bez da se otvoreno favorizira neka određena politička ideologija.

Zašto činjenice (95): The article accurately reflects the primary source document, including specific figures for cities like Zurich, London, Paris, and others. It cites the Deutsche Bank Report and provides exact numbers for price per square meter and total costs for an 80m² apartment. It aligns closely with the origina

Zašto objektivnost (85): The article maintains a neutral tone, presenting facts without emotional language or bias. It reports the information objectively, focusing on data rather than opinion or interpretation.

N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 8030. 08. 2026.

Članak izvješćuje o studiji Instituta za istraživanje, Deutsche Bank, koja rangira europske gradove na temelju troškova kupnje stana.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci iz uglednog izvora (Deutsche Bank) bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav.

Zašto činjenice (90): The article accurately mirrors the primary source document, citing correct figures for cities like Zurich, London, Paris, and others. It references the Deutsche Bank report and provides detailed pricing data. However, it cuts off mid-sentence, slightly affecting completeness.

Zašto objektivnost (80): The article remains largely objective, though it ends abruptly, which may suggest a lack of full editorial oversight. The tone stays neutral, reporting the data without introducing personal commentary or bias.

HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredinaČinjenice 50Objektivnost 3029. 08. 2026.

U članku se raspravlja o stalnom porastu cijena stanova u Hrvatskoj, unatoč smanjenju broja transakcija nekretninama. Borislav Vujović, predstavnik Udruženja za nekretnine (HGK), objašnjava da se povećanje cijena razlikuje ovisno o lokaciji, vrsti nekretnine i karakteristikama kupca. U Zagrebu, dok je volumen transakcija pao za 10%, cijene su porasle znatnije.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnoteženu raspravu o trendovima na tržištu stanova, uključujući i rastuće cijene i smanjene količine transakcija.

Zašto činjenice (50): The article discusses rising property prices and market trends but does not reference the primary source document. It lacks specific numerical data from the report and focuses on general statements rather than precise figures like those in the primary source. It also includes quotes from a represent

Zašto objektivnost (30): The tone is clearly biased towards the idea that property prices will continue to rise, with emotive language such as 'uvijek ići prema gore' (will always go upwards). The article presents a one-sided view of the market without balancing perspectives.