Der Konflikt zwischen den Vereinigten Staaten und dem Iran hat sich erneut dramatisch verschärft, wenige Wochen nachdem ein Rahmenabkommen zur Waffenruhe im Persischen Golf unterzeichnet wurde. Napetosti, koje su već postojale mjesecima, dostigle su novi vrhunac, kada su obje strane započele međusobne napade.
Ti događaji označavaju značajan pad dosadašnjih pokušaja pronalaženja mirnog rješenja i pokazuju da situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje nestabilna.
Eskalacija je započela 27. lipnja 2026. godine, kada su američke snage započele drugi val napada na iranske ciljeve. Prema američkom središnjem zapovjedništvu, napadnuto je nekoliko ciljeva, među kojima su Luftabwehrstellungen, Drohnenlager i nadzorna infrastruktura.
Američka vlada tvrdi da su napadi bili usmjereni direktno na iranske vojne objekte koji su bili odgovorni za nadzor, komunikaciju i skladištenje dronova i mina.
Kao odgovor na to, iranske revolucionarne garde također su ispalile rakete i bespilotne letjelice na američke vojne baze u Kuvajtu i Bahreinu. Prema izjavi revolucionarne garde, uništeno je osam infrastrukturnih ciljeva američke vojske, među kojima je bio američki zračni bazni punkt Ali Al-Salem u Kuvajtu i američka pomorska flota u Mina Salmanu u Bahreinu.
Ministarstvo vanjskih poslova Bahreina govorilo je o "opasnoj eskalaciji".
Predsjednik Donald Trump je iskoristio svoje društvene medije kako bi istaknuo svoju poziciju i dramatizirao situaciju. Pretio je da će, ako SAD bude primoran da nastavi rat, prekinuti operaciju. U oštroj poruci napisao je: "Ako se to dogodi, Islamska Republika Iran više neće postojati!" Ta izjava pojačala je napetost i pokazala da je političko vodstvo SAD-a spremno braniti sukob do posljednjeg detalja.
Istovremeno, iranska vlada je izjavila da su američki napadi prekršili sporazum o okončanju ratova koji je prije četiri mjeseca započeo napadom SAD-a i Izraela na Iran. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi najavio je da će diplomatski proces prestati ako SAD ne prestane. Revolucionarna garda zaprijetila je "potpunim obustavom svih diplomatskih procesa" i izjavila da će američke baze u regiji "u narednim danima doživjeti pakao". Ta prijetnja naglašava da iranska strana nije spremna riješiti sukob bez nasilja.
Paralelno s tim, izraelske oružane snage nastavile su s napadima na jug Libanona. Izraelska vojska je izvijestila da je ubijen i uništen jedan pripadnik Hezbolaha. To pokazuje da sukob nije samo između SAD-a i Irana, već i drugih aktera, poput Hezbolaha, koji su aktivno uključeni u njega. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi zatražio je izraelski povlačenje iz Libanona i zaustavljanje napada kao dio sporazuma s SAD-om. Međutim, Izrael nije dio sporazuma, što je dodatno povećalo složenost situacije.
Međunarodna zajednica reagira s zabrinutošću na eskalaciju. EU i drugi regionalni partneri upozoravaju na daljnje pojačavanje napetosti i nagoveštaje za deeskalaciju. Istodobno europski političari raspravljaju o mogućim mjerama kako bi se osigurala trgovina u Hormuškom prolazu, koja je od velikog značaja za globalni prijevoz nafte. Njemačka vlada, koju zastupa predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu, Thomas Röwekamp, objašnjava da se trenutno ne predviđa Bundeswehr-Einsatz u regiji.
Istaknuo je da će se to uzeti u obzir samo ako je Waffenruhe stabilno i ako postoje potrebni pravni temelji.
Budućnost sukoba ostaje nejasna. Iako SAD i Iran službeno pokušavaju pronaći mirno rješenje, čini se da je vojna eskalacija neizbježna. Međunarodni promatrači očekuju da će napetost ostati visoka sve dok se ne nađe jasno rješenje. Svijet očekuje znakove diplomatije, ali trenutno se više vidi opasnost od novog rata.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj