Zviždači bez stvarne zaštite: “Prijavite korupciju i ostajete bez posla, novca i pravne pomoći”

Novinari u Hrvatskoj često ostaju bez pravne zaštite, a prijava korupcije ili drugih nepravilnosti često znači gubitak posla, prihoda i pravne podrške, upozorila je predsjednica Udruge Pomak Adrijana Cvrtila. Na konferenciji za novinare, koja je održana ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Cvrtila je detaljno objasnila kako sustav zaštite novina u Hrvatskoj postoji, ali nije funkcionalan. Prema njevim recima, zakonski okvir i europske direktive nisu dovoljno implementirane, pa se novinari često ne pružaju stvarnu zaštitu.

Ovo je osobito ozbiljan problem jer javne nepravilnosti često rezultiraju dugotrajnim sudskim postupcima, a službenici su često odbačeni od strane poslodavaca.

Cvrtila je naglasila kako prijava korupcije ili drugih nepravilnosti često završava otkazom posla, što je prvi korak u postupku osvete. Otkaz ugovora o radu, po njevim recima, često nije samo broj, nego je sistematska pritiska koja se usmjerava prema zviždačima. U skladu s iskustvom Udruge Pomak, prijavitelji se često izoliraju u radnoj sredini, uskraćuju u zadaci, marginaliziraju i stvaraju atmosferu u kojoj žele napustiti posao. Ove prakse, po njenom mišljenju, nisu slučajno, već predstavljaju oblikni sustav osvete, čiji je cilj uklanjanje osobe koja je nezakonito udata.

Dugotrajni sudski postupci su još jedan ključni aspekt problema. Prema Cvrtilinim recima, postupci zaštite zviždača čekaju do pet godina na pravomoćni sudski epilog, a zatim se dugo vremena vode pred Ustavnim sudom. Ovo dopunjuje nepravdu jer prijavitelji, koji su već izgubili posao, često nemaju pristup pravnoj pomoći. Sekundarna besplatna pravna pomoć, koja uključuje odvjetničko zastupanje, nije dostupna svim prijaviteljima, jer je povezana s imovinskim cenzom od 441,44 eura po članu kućanstva. To znači da su oni koji su zbog prijave nepravilnosti izgubili posao često i bez pravne zaštite.

Udruženje Pomak je također naglasilo da Ustavni sud ne vodi posebne dokaze o predmetima koji se odnose na zaštitu prijave nepravilnosti. Trenutno se na Ustavnom sudu nalazi samo jedan takav predmet, a o hitnosti odlučuje sudac izvjestitelj. To pokazuje da se europska direktiva o zaštiti osoba koje prijave kršenje prava Unije ne primjenjuje u praksi.

U razgovoru za "Novi list", Cvrtila je detaljnije opisala što slijedi nakon što zaposlenik odluči prijaviti nepravilnosti. Prema iskustvu Udruge Pomak, prvi oblik odmazde najčešće je otkaz ugovora o radu, ali to je često samo početak pritisaka. Prijavitelji se izoliraju, uskraćuju u svoj zadatak, marginaliziraju i stvaraju atmosferu u kojoj žele napustiti posao. Ove prakse, po njenom mišljenju, nisu slučajne, već predstavljaju oblik sustavne odmazde, čiji je cilj uklanjanje osoba koje su u braku na nepoznatosti. Otkaz ugovora o radu, dodaje, još uvijek je najčešći oblik odmazde prema zvijezdi.

Cvrtila je također naglasila da je problem u trenutku podnošenja prijave. Ako nepravilnost prijavite anonimno, ne možete ostvariti zaštitu prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Da biste bili zaštićeni, morate prijaviti pod svojim imenom, a onda vrlo često slijedite odmazdu, najčešće u obliku otkaze. Nakon otkaze, prijavitelji su uglavnom prisiljeni pokrenuti sudski postupak kako bi zaštitili svoja prava. Upravo tada, upozorava, ulaze u izrazito neravnopravan.

Sve to zajedno čini da zviždači u Hrvatskoj često ostaju bez prave zaštite, a prijava korupcije ili drugih nepravilnosti znači gubitak posla, prihoda i pravne podrške.