U Njemačkoj je rođeno najmanje beba još od Drugog svjetskog rata

U Njemačkoj će 2025. godine biti rođeno najmanje dvoje djece po drugoj svjetskoj stopi, prema podacima Njemačkog Saveznog zavoda za statistiku. Nacionalna stopa plodnosti iznosi 1,35, što predstavlja pad od 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ta je razina najbliža minimumu u gotovo dva desetljeća, kada je stopa rođenja 1,33. Ove demografske promjene dovele su do smanjenja ukupnog broja rođenih djece na najnižoj razini u razdoblju od prošle povijesti. Prema konačnim proračunima, prošle godine u cijeloj zemlji rođeno je samo 654.241 dijete.

Demografski problem koji se manifestuje u Njemačkoj opisuje se kao strukturni. Statističari navode da je generacija rođena sredinom 1990-ih godina, kada je stopa nataliteta također bila u porastu (1,24), i relativno mala baza potencijalnih roditelja. Ovo doprinosi daljem smanjenju broja novorođenčadi. Takođe, promjene u demografskoj strukturi utiču i na regionalne razlike. Istočne savezne pokrajine imaju procenat od 1,22 djece po ženi, dok zapadne pokrajine imaju procenat od 1,34. Najniži nivo u državi zabilježila je Saksonija sa stopom od 1,16, što je njezin najniži zapis od 1998. godine.

godine pala ispod praga od 1,40 djeteta po ženi.

Promjene u demografskoj strukturi postaju još jasnije kada se analizira razlika između domaćih i stranih državljana. Stopa plodnosti među Nijemcima dostigla je 1,20, što predstavlja najnižu razinu u posljednjih trideset godina. Najniža razina bila je 1,22, što je bilo 1996. godine. S druge strane, žene s stranim državljanstvom imaju znatno veću stopu od 1,78. Međutim, u ovoj grupi zabilježen je pad od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa iznosila 1,84. Uz izuzetak kratkog zaustavljanja u 2021. godini, stopa plodnosti među stranim državljanima u Njemačkoj je u kontinuiranom porastu od 2017. godine.

Ove demografske promjene imaju brojne implikacije za buduće generacije i ekonomsku stabilnost zemlje. Zbog niske stope plodnosti, Njemačka može doživjeti manje radnih snaga i veće gubitke u starijoj populaciji. To može dovesti do potreba za migracijom ili promjena u socijalnoj politici podrške rađanju. Uz to, regionalne nejednakosti mogu povećati društvenu situaciju, posebno ako se ne uspije uklanjati razlike između istočnih i zapadnih pokrajina.

Iako su demografski problemi u Njemačkoj ozbiljni, neki stručnjaci smatraju da je potrebno brzo djelovati kako bi se spriječila dalja stagnacija. Pitanje je kako će zemlja pristupiti potrebi za promjenama u politici reprodukcije, obrazovanja i građanskih prava. Osim toga, važno je proučiti kako se te promjene odražavaju na druge aspekte društva, kao što su demokratska stabilnost i ekonomska rast. U svakom slučaju, demografska kriza u Njemačkoj ostaje jedan od najvažnijih izazova s kojima će se zemlja morati suočiti u bliskoj budućnosti.