ON
← Natrag na feed
Svijet pred savršenom olujom, Hrvatska nespremna. Na pragu smo novog nesmiljenog inflacijskog udara
Croatia🏛️ PolitikaBliže progresivnomprije 8 dana

Svijet pred savršenom olujom, Hrvatska nespremna. Na pragu smo novog nesmiljenog inflacijskog udara

Prema podacima Državnog instituta za statistiku, od veljače ove godine, inflacija hrane u Hrvatskoj se usporava, a cijene hrane u lipnju su za 0,8% veće u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. To je najniža godišnja stopa rasta od sredine 2021. Iako cijene hrane u maloprodaji nisu porasle odmah nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, za razliku od početka rata u Ukrajini, porast troškova energije i umjetnih gnojiva još se nije pretvorio u veće cijene hrane. Međutim, globalne cijene hrane dostigle su razine prethodno povezane s značajnim porastom cijena. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) izvijestila je da je njihova košara osnovnih poljoprivrednih proizvoda i sirovina za prerađenu hranu dosegla najvišu razinu u tri i pol godine. Glavni ekonomist FAO-a, Maximo Torero, objasnio je da ratovi u Iranu i Ukrajini, zajedno s El Niñoom, stvaraju "savršnu oluju" visokih troškova i slabi žetve, što dovodi do još jednog svjetskog vala porasta cijena hrane.

Europska unija razmatra nove propise koji bi mogli drastično povećati cijene hrane i smanjiti dostupnost određenih proizvoda, prema analizi Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC). Predložena pravila imaju za cilj nametnuti strože ograničenja ostataka pesticida u uvoženim poljoprivrednim proizvodima, što bi potencijalno moglo dovesti do naglog povećanja cijena proizvoda kao što su kava, agrumi i avokado. U najekstremnijem scenariju koji je opisao JRC, ako se proizvođači izvan EU-a ne prilagode ovim novim standardima, cijene kave mogu porasti za 332 posto, dok cijene agruma mogu porasti za 82 posto.

Ove brojke naglašavaju potencijalni gospodarski utjecaj na potrošače i šire implikacije za međunarodnu trgovinu. Predložene promjene dio su šire inicijative za pojednostavljenje propisa o sigurnosti hrane i hrane za životinje unutar EU-a. Prema ovom planu, ostatke određenih pesticida, koji su već zabranjeni u EU-u zbog zdravstvenih i ekoloških rizika, učinkovito bi se smanjile na nulu u uvoženim proizvodima. Ova mjera ima za cilj osigurati pošteno natjecanje među poljoprivrednicima sprečavajući strane proizvođače da koriste kemikalije zabranjene u Europi.

Međutim, kritičari tvrde da bi takvi strogi zahtjevi mogli djelovati kao trgovinska barijera, posebno u zemljama s različitim klimatskim uvjetima i izazovima štetočina. Prema analizi Zajedničkog istraživačkog centra, čak i u realnijim scenarijima u kojima bi se neki proizvođači prilagodili novim pravilima, potrošačke cijene i dalje bi porasle, a uvoz u EU bi se smanjio.

Kritičari iz različitih regija izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica ovih propisa. Na primjer, Amine Bennani, predsjednik udruženja proizvođača crvenog voća u Maroku, upozorio je da bi pristup EU-a mogao stvoriti "trgovinsku barijeru" umjesto usklađivanja standarda. Naglasio je da je izbor koji EU predstavlja između pristupačnih, sigurnih proizvoda dostupnih tijekom cijele godine ili ograničene ponude po visokim cijenama. Slične zabrinutosti izrazile su organizacije u Južnoj Africi, Kanadi, Hondurasu, Brazilu i Kaliforniji, od kojih su sve istaknule važnost izvoza za njihova gospodarstva i sektor zapošljavanja.

Europska komisija tvrdi da je njen cilj zaštititi potrošače sprečavanjem ponovnog uvođenja najopasnijih pesticida u EU putem uvozne robe. Tvrdi da su trenutne maksimalne razine ostataka već utvrđene kako bi se zaštitilo javno zdravlje. Kritičari, međutim, tvrde da nova pravila idu izvan postojećih zdravstvenih standarda, s ciljem uklanjanja tragova zabranjenih tvari iz širih zdravstvenih i ekoloških razloga.

Nekoliko zemalja, uključujući Australiju, Kanadu, Paragvaj i Sjedinjene Države, osporilo je prijedlog pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). U međuvremenu, Međunarodno udruženje svježih proizvoda tvrdi da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već pružaju odgovarajuću zaštitu potrošačima i olakšavaju trgovinu. Unatoč tim prigovorima, neke države članice EU-a snažno podržavaju zrcalne klauzule za zaštitu europskih poljoprivrednika od nepoštene konkurencije.

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

4 izvještaja

tportal logotportalNeovisanProgresivnoČinjenice 95Objektivnost 90prije 11 dana
Stižu nova pravila: Kava bi mogla biti skuplja i 300 posto, a ona je samo jedna u nizu

Europska komisija predlaže nove propise kojima će se zabraniti čak i tragovi određenih opasnih pesticida u prehrambenim proizvodima koji se uvoze u EU. Ova mjera, dio šire paketa o sigurnosti hrane i stočne hrane, ima za cilj usklađivanje standarda EU-a sa strožim unutarnjim pravilima. Međutim, kritičari tvrde da bi to moglo stvoriti trgovinske barijere i prisiliti strane proizvođače da prestanu koristiti te pesticide, potencijalno kršeći međunarodne trgovinske sporazume. Predložene promjene mogle bi dovesti do značajnog povećanja cijena za potrošače, a cijene kave mogu se povećati i do 332% u najgorem scenariju. Proizvođači izvan EU-a upozoravaju da mjere idu izvan postojećih zdravstvenih zaštita i nameću jedinstveni pristup koji ne uzima u obzir različite klimatske uvjete i izazove štetnika na globalnom nivou. Poljoprivrednici i organizacije proizvođača u Maroku, Južnoj Africi, Kanadi, Hondurasu, Brazilu i Kaliforniji izrazili su zabrinutost o potencijalnim utjecajima na izvoz i zapošljavanje.

Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se to pitanje postavlja kroz prizmu međunarodnih trgovinskih sporova i kritizira prekomjerna regulatorna djelovanja EU-a, sugerišući da nametne svoje standarde drugim zemljama.

Zašto činjenice (95): The article accurately reflects the primary source document, citing the JRC analysis and quoting specific figures like the 332% increase in coffee prices and 41% drop in EU agricultural imports. It mentions the lack of clarity regarding which pesticides would be included, aligning with the source.

Zašto objektivnost (90): The article presents the information neutrally, avoiding strong language or bias. It includes perspectives from both the EU and non-EU producers, maintaining balance in the discussion.

Večernji list logoVečernji listNeovisanProgresivnoČinjenice 92Objektivnost 87prije 11 dana
Kava skuplja preko 300 posto, citrusima cijena veća 80 posto. Bila bi to najgora posljedica novog EU plana

U članku se raspravlja o potencijalnom povećanju cijena za uobičajene namirnice poput kave i citrusa ako Europska unija provede nove propise o pesticidima.

Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se predlažu ograničenja pesticida EU-a kao nužan korak u zaštiti zdravlja i okoliša, istodobno naglašavajući zabrinutost zbog mogućih gospodarskih učinaka na poljoprivrednike i potrošače.

Zašto činjenice (92): The article closely follows the primary source, mentioning the 332% and 82% price increases, the 41% reduction in imports, and the JRC analysis. However, it adds a quote from an international organization not explicitly mentioned in the original text, slightly reducing its fidelity.

Zašto objektivnost (87): The article maintains a relatively neutral tone but leans slightly toward emphasizing the negative impacts on consumers, potentially introducing a subtle bias against the EU policy.

N1 Hrvatska logoN1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 85prije 11 dana
Nova EU pravila donose drastična poskupljenja: Jutarnja kava, citrusi i avokado postaju luksuz?

Europska unija razmatra strože propise o ostacima pesticida u uvoženim poljoprivrednim proizvodima, što bi moglo dovesti do povećanja cijena hrane i smanjene dostupnosti određenih proizvoda. Prema analizi Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), u najekstremnijem scenariju u kojem se proizvođači izvan EU-a ne prilagode novim pravilima, kava bi mogla porasti za 332%, agrumi za 82%, a uvoz poljoprivrednih proizvoda mogao bi se smanjiti za 41%. Čak i u realnijim scenarijima, potrošači bi se suočili s većim troškovima i padom uvoza, iako bi povećana potražnja mogla potaknuti domaću proizvodnju. Predložena pravila imaju za cilj usklađivanje s sigurnosnim standardima EU-a, ali kritičari tvrde da bi mogla stvoriti trgovinske barijere, posebno u zemljama poput Maroka i Južne Afrike, čiji poljoprivrednici tvrde da pravila ignoriraju globalne promjenjive uvjete rasta i ne konsultuju ih.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju namjere EU-a u pogledu regulacije i zabrinutosti koje su izrazili međunarodni proizvođači, bez da se otvoreno favorizira bilo koja strana.

Zašto činjenice (90): The article accurately reports the core facts from the primary source, including the potential price hikes and import reductions. It references the JRC analysis and the context of the EU's pesticide regulations. However, it introduces a visual element (image credit) not present in the original text.

Zašto objektivnost (85): The article remains mostly objective but uses phrases like 'drastic price increases' and 'luxury' to describe everyday items, which may introduce a slight subjective tone.

Telegram.hr logoTelegram.hrNeovisanSredinaČinjenice 60Objektivnost 55prije 8 dana
Svijet pred savršenom olujom, Hrvatska nespremna. Na pragu smo novog nesmiljenog inflacijskog udara

Prema podacima Državnog instituta za statistiku, od veljače ove godine, inflacija hrane u Hrvatskoj se usporava, a cijene hrane u lipnju su za 0,8% veće u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. To je najniža godišnja stopa rasta od sredine 2021. Iako cijene hrane u maloprodaji nisu porasle odmah nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, za razliku od početka rata u Ukrajini, porast troškova energije i umjetnih gnojiva još se nije pretvorio u veće cijene hrane. Međutim, globalne cijene hrane dostigle su razine prethodno povezane s značajnim porastom cijena. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) izvijestila je da je njihova košara osnovnih poljoprivrednih proizvoda i sirovina za prerađenu hranu dosegla najvišu razinu u tri i pol godine. Glavni ekonomist FAO-a, Maximo Torero, objasnio je da ratovi u Iranu i Ukrajini, zajedno s El Niñoom, stvaraju "savršnu oluju" visokih troškova i slabi žetve, što dovodi do još jednog svjetskog vala porasta cijena hrane.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju gospodarski i poljoprivredni čimbenici koji utječu na cijene hrane u Hrvatskoj i na globalnom nivou, koristeći podatke iz službenih izvora poput Državnog instituta za statistiku i međunarodnih organizacija kao što je FAO.

Zašto činjenice (60): The article discusses global food inflation but does not mention the specific EU pesticide regulation or its potential impact on coffee, citrus, and berry prices. It references FAO data about rising food prices but does not cite the JRC analysis or link it to the EU policy. This leads to a lack of d

Zašto objektivnost (55): The tone is alarmist and speculative, emphasizing 'perfect storm' and 'new wave of food inflation' without providing balanced context or counterarguments. It leans toward fear-mongering rather than presenting a neutral assessment of the situation.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče