ON
← Natrag na feed
Je li otkrivena krv dinosaurusa starog 115 milijuna godina?
Slovenia🔬 Znanost

Je li otkrivena krv dinosaurusa starog 115 milijuna godina?

Istraživači, predvođeni geohemikalom Kliti Grice sa Sveučilišta Curtin, tvrde da su otkrili najstarije fosilizirane crvene krvne stanice, starije 115 milijuna godina, unutar kostiju malog mesožernog dinosaura pod nazivom Aratasaurus, koji potječe iz Brazila. Rezultati, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, identificirani su pomoću slika dobivenih elektronskom mikroskopijom, koje su otkrile okrugle strukture u kostnim kanalima, a kemijske analize su potvrdile prisutnost hema, spoja koji je ključan za transport kisika. Iako bi ovo otkriće, ako se potvrdi, moglo pružiti nove uvide u metabolizam i razinu aktivnosti drevnih životinja, drugi stručnjaci ostaju skeptični zbog prethodnih neuspjelih pokušaja identificiranja krvnih stanica dinosaura. Paleontologinja Mary Schweitzer, koja nije bila uključena u studiju, tvrdi da su promatrane strukture konkavne, a ne kupolaste, kao što su prave crvene krvne stanice, iako smatra da je detekcija hema uvjerljivija. Tim istraživača sugerira da je specifični kemijski sastav mulja u kojem je dinosaur umro pomogao u očuvanju ovih ostataka mekog tkiva.

Znanstvenici su identificirali strukture u fosilu dinosaura starom 115 milijuna godina koje, prema njihovom mišljenju, predstavljaju najstarije poznate fosilizirane crvene krvne stanice ikada otkrivene. Međunarodni istraživački tim, predvođen geokemičarkom Kliti Grice sa Sveučilišta Curtin u Australiji, objavio je svoje otkriće u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences". Analiza se usredotočila na kosti stražnjih nogu malog mesožernog dinosaura pod nazivom Aratasaurus museunacionali. Uzorak je izvorno iskopan u rudniku u Brazilu 2008. godine i od tada se nalazi u Nacionalnom muzeju Brazila.

Pod mikroskopom elektronskih snopa, istraživači su promatrali male, okrugle i eliptične strukture smještene unutar vaskularnih kanala kosti. Te su strukture imale promjer od približno 20 mikrona i duljinu od 23 mikrona. Njihov oblik i lokacija jako su nalikovali na moderne crvene krvne stanice. Kako bi potvrdili da se ne radi o kontaminantima ili artefaktima, tim je proveo opsežne kemijske i spektroskopske analize. Otkrili su hem, organsko spojevo koji sadrži željezo i odgovoran je za transport kisika u hemoglobinu. Prisutnost hema i njegovih produkata razgradnje pružila je ključnu kemijsku potvrdu da su te strukture potjecale iz krvnog sustava životinje.

Dodatno, masa spektrometria je identificirala hidroksiprolin, aminokiselinu koja je ključna za strukturalni protein kolagen, što dodatno potvrđuje biološko porijeklo materijala. Grice je naglasila da ovo otkriće predstavlja mineralni i molekularni odraz originalne biologije dinosaurusa. Istaknula je da je pronalaženje fosiliziranih crvenih krvnih stanica s prepoznatljivom kemijom vezanom za hem, direktno na mjestu nalazišta, nešto bez presedana. Tim nije tvrdio da je pronašao neoštećene krvne stanice koje su preživjele više od sto milijuna godina. Umjesto toga, predlažu da su originalne biološke strukture interagirale s mineralima tijekom procesa fosilizacije.

Konkretno, spoj mangana, poznat kao hausmanit, vjerojatno je stabilizirao stanične strukture i biološke molekule, djelujući kao prirodni vremenski kapsula. Ova mineralizacija omogućila je očuvanje oblika i kemijskih karakteristika unatoč ogromnom proteku vremena. Uspjesi očuvanja ovisili su o ključnim uvjetima. Istraživači su utvrdili da je dinosaur umro i palo u mulj u plitkom vodnom okolišu. To područje je bilo karakterizirano vrlo niskim razinama kisika i prekriveno je biofilmnim naslagama. Ova specifična kombinacija brzog zakopavanja i anaerobnih uvjeta spriječila je brzu razgradnju mekog tkiva i osjetljivih molekula, što se obično događa nakon smrti.

Jedinstveni kemijski sastav sedimenta pomogao je očuvati integritet tkiva, što je bilo potrebno za takvu detaljnu konzervaciju. Prethodni pokušaji identificiranja krvnih stanica u fosilima dinosaura izazvali su sumnje. Najmanje četrnaest ranijih studija tvrdilo je da su pronašla slične strukture, ali nijedna nije u potpunosti uvjerila znanstvenu zajednicu zbog zabrinutosti oko kontaminacije ili pogrešne identifikacije. Uobičajeni kontaminanti uključuju gljive, minerale ili zrnca sedimenta koja mogu oponašati oblike stanica. U ovoj trenutnoj studiji, istraživači su posebno tražili takve kontaminante. Nisu pronašli nikakve dokaze o sporama gljiva ili mineralnim česticama koje bi mogle objasniti opažene strukture.

Ova stroga eliminacija alternativnih objašnjenja ojačava valjanost rezultata u usporedbi s prethodnim izvješćima. Mary Schweitzer, paleontologinja sa Sveučilišta Sjeverna Karolina koja je 2005. godine otkrila meka tkiva u fosilu Tyrannosaurus rex, dala je mješovitu ocjenu. Izjavila je da nije sudjelovala u ovoj novoj studiji. Iako je smatrala otkriće hemoglobina uvjerljivim, izrazila je sumnju u morfologiju stanica. Argumentirala je da bi prave crvene krvne stanice trebale imati oblik kupole, dok su strukture u ovom fosilu izgledale konkavno. Ostali stručnjaci ostaju oprezni, napominjući da biološka tkiva obično brzo propadaju.

Međutim, ako se rezultati potvrde daljnjim istraživanjima, oni bi mogli revolucionirati ovu znanstvenu oblast. S naučnicima bi se potencijalno moglo koristiti tragove krvi za proučavanje metabolizma, razine aktivnosti i fizioloških prilagodbi izumrlih vrsta. Alexander Kellner, paleontolog na Federalnom univerzitetu u Rio de Janeiru, istaknuo je da fosil sam po sebi nije iznimno dobro očuvan. Spomenuo je da je muzej u kojem se nalazi primjerak pretrpio devastirajući požar 2018. godine.

Unatoč tome, on je priznao važnost ovog rada, napominjući da je dvije decenije tražio suradnika koji bi bio sposoban analizirati takve mikroskopske strukture, prije nego što je australski tim prošle godine preuzeo taj izazov. Aratasaurus museunacionali bio je mali teropod koji je živio na području današnje sjeveroistočne Brazije. Procjene sugeriraju da je pojedinac koji je analiziran imao težinu između 32 i 34 kilograma i bio visok oko tri metra. Neki istraživači vjeruju da je primjerak možda bio pripadnik neozbilne životinje. Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke da se složene biomolekule, poput hemoglobina, ne mogu sačuvati kroz tako dug vremenski period.

Ovo otvara nove mogućnosti za paleontologiju na molekularnom nivou, omogućavajući istraživanja evolucije krvi i metaboličkih procesa kod životinja koje su izumrle prije dugog vremena. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ovi rezultati definitivno potvrdili. Tim planira analizirati i druge fosile koristeći slične metode kako bi se vidjelo mogu li se identificirati slične strukture nezavisno. Ponavljanje ovih otkrića u različitim geološkim kontekstima bit će ključno za uspostavljanje pouzdanog okvira za interpretaciju očuvanosti mekog tkiva u fosilnom zapisu. Dok god ne budu dostupna dodatna nezavisna potvrđenja, znanstvena zajednica nastavlja pažljivo analizirati podatke.

Potencijalni utjecaj na razumijevanje života u pretpovijesno doba ostaje značajan, ovisno o pouzdanosti prvotnih kemijskih i morfoloških opažanja.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 2 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

2 izvještaja

Delo logoDeloNeovisan🔒SredinaČinjenice 95Objektivnost 90
Je li otkrivena krv dinosaurusa starog 115 milijuna godina?

Istraživači, predvođeni geohemikalom Kliti Grice sa Sveučilišta Curtin, tvrde da su otkrili najstarije fosilizirane crvene krvne stanice, starije 115 milijuna godina, unutar kostiju malog mesožernog dinosaura pod nazivom Aratasaurus, koji potječe iz Brazila. Rezultati, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, identificirani su pomoću slika dobivenih elektronskom mikroskopijom, koje su otkrile okrugle strukture u kostnim kanalima, a kemijske analize su potvrdile prisutnost hema, spoja koji je ključan za transport kisika. Iako bi ovo otkriće, ako se potvrdi, moglo pružiti nove uvide u metabolizam i razinu aktivnosti drevnih životinja, drugi stručnjaci ostaju skeptični zbog prethodnih neuspjelih pokušaja identificiranja krvnih stanica dinosaura. Paleontologinja Mary Schweitzer, koja nije bila uključena u studiju, tvrdi da su promatrane strukture konkavne, a ne kupolaste, kao što su prave crvene krvne stanice, iako smatra da je detekcija hema uvjerljivija. Tim istraživača sugerira da je specifični kemijski sastav mulja u kojem je dinosaur umro pomogao u očuvanju ovih ostataka mekog tkiva.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja znanstveno otkriće, uz uravnoteženo prikazivanje izvora informacija, uključujući kako izjavu istraživača, tako i stručnu skepsu u vezi s valjanosti rezultata.

Zašto činjenice (95): The article accurately reflects the scientific consensus regarding the discovery reported in PNAS. It correctly identifies the species (Aratasaurus), age (115 million years), location (Brazil), and the specific evidence cited (hematite/heme presence and microscopic structures). It appropriately incl

Zašto objektivnost (90): The tone is informative and measured. While it uses a hook referencing 'Jurassic Park' to engage readers, this is done neutrally to explain why the finding is surprising rather than to sensationalize. The inclusion of skeptical viewpoints ensures the piece remains objective.

N1 Slovenija logoN1 SlovenijaNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 75
Otkriće koje iznenađuje: Krv dinosaurusa staru 115 milijuna godina?

Znanstvenici, predvođeni istraživačima sa sveučilišta Curtin u Australiji, objavili su prvi slučaj otkrića tragova fosiliziranih crvenih krvnih stanica unutar kosti dinosaura staroj 115 milijuna godina. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences nakon analize fosila teropoda Aratasaurus museunacionali, koji je izvorno iskopan u Brazilu 2008. godine. Koristeći mikroskopske, spektroskopske i molekularne analize, tim je identificirao strukture u krvnim kanalima koje odgovaraju veličini i položaju koji se očekuju za crvene krvne stanice, zajedno s povezanim molekulama krvi. Voditeljica istraživanja, Kliti Grice, naglasila je važnost znanstvenog skepticizma, napominjući da su prethodni navodi o očuvanju mekog tkiva u fosilima bili teško provjerljivi zbog potencijalne kontaminacije. Studija potvrđuje biološko podrijetlo ovih struktura kroz više nezavisnih dokaza, isključujući uobičajene kontaminante poput gljivica ili minerala.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak neutralno izvještava o znanstvenom napretku, koristeći objektivan jezik i izravne citate istraživača koji eksplicitno zagovaraju metodološku rigoroznost i skepticizam u vezi s vlastitim otkrićima.

Zašto činjenice (90): The core facts align with the consensus: correct identification of the journal (PNAS), the university (Curtin), the dinosaur species, and the nature of the findings. However, the text appears truncated at the end ('Ni bilo zadostnih dokazov, da s'), which prevents full verification of the concluding

Zašto objektivnost (75): The headline uses the word 'preseneča' (surprising/shocking) and the body text describes the find as a 'zakladnica' (treasure trove) and 'osupljivo podobne' (astonishingly similar). This language leans towards sensationalism compared to Article 0. While not overtly biased, the enthusiastic tone redu

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče