Otkriveni su ostaci dinosaurove krvi staroj 115 milijuna godina, najstariji pronađeni do sada
Znanstvenici su identificirali fosilizirane strukture krvi koje datiraju 115 milijuna godina unutar kostiju dinosaura pod nazivom Aratasaurus museunacionali, čime su zabilježeni najstariji potvrđeni tragovi te vrste u povijesti paleontologije. Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Curtin, dokumentira sferične mikrostrukture koje nalikuju crvenim krvnim stanicama, zajedno s kemijskim dokazima prisutnosti molekula hemoglobina. Tim je koristio napredne tehnike slikanja i spektroskopije kako bi potvrdio da su ti biokemijski markeri potekli iz same kosti, a ne od vanjskog mikrobnog onečišćenja. Osim toga, otkriće je uključivalo i aminokiseline povezane s kolagenom, strukturinim proteinom koji se nalazi u tkivima životinja. Izvanredna očuvanost se pripisuje brzom zakopavanju u okolišu s niskim udjelom kisika, bogatom mikroorganizmima, koji je djelovao slično vremenskoj kapsuli.
Istraživači su identificirali fosilizirane strukture koje nalikuju crvenim krvnim stanicama unutar kostiju dinosaura koji je živio otprilike prije 115 milijuna godina, čime su zabilježeni najstariji potvrđeni tragovi takvih bioloških ostataka ikada pronađeni. Otkriće, objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", pruža kemijske dokaze o prisutnosti hema, komponente hemoglobina odgovorne za transport kisika u krvi. Ovo otkriće predstavlja važan korak u molekularnoj paleontologiji, jer su prethodni navodi o staroj krvi nedostajali definitvne kemijske potvrde. Studijom je vodila Kliti Grice, profesorica organske geohemije na Sveučilištu Curtin u Australiji.
Njen tim analizirao je fragmente kostiju stražnjih udova vrste Aratasaurus museunacionali, malog mesoživog teropodnog dinosaura. Konkretan fosil je izvorno iskopan u rudniku u sjeveroistočnoj Brazilu 2008. godine. U istraživačku suradnju bili su uključeni znanstvenici iz Japanske agencije za istraživanje mora i Zemlje, Nacionalnog muzeja Brazila, Federalnog sveučilišta Cariri i Sveučilišta Johns Hopkins. Koristeći elektronsku mikroskopiju, istraživači su promatrali male, sferične i ovalne mineralizirane mikrostrukture smještene unutar vaskularnih kanala kosti. Ti kanali su bili put krvnih žila tijekom života životinje.
Iako sama vizualna sličnost nije dovoljna za potvrdu biološkog porijekla, jer gljive ili kolonije mikroorganizama mogu stvarati slične oblike nakon smrti, tim je proveo opsežne kemijske analize kako bi isključio mogućnost kontaminacije. Otkrili su molekule hema izravno povezane s tim strukturama. Nadalje, elementarna analiza je pokazala da se te strukture nalaze u područjima bogatim željeзом, ugljikom i dušikom, elementima koji su u skladu s kemijom hema. Tim je primijetio da su molekularni signali pronađeni u kosti različiti od onih u okolnom sloju mikroorganizama, što potvrđuje zaključak da su biomarkeri potekli od samog dinosaura, a ne od vanjske kontaminacije.
Očuvanje ovih delikatnih struktura tijekom tako dugog vremenskog razdoblja pripisuje se iznimnim uvjetima okoliša. Istraživači predlažu da je dinosaur brzo zakopan nakon smrti u okruženju s niskim razinama kisika i visokom aktivnošću mikroorganizama. Ovo anaerobno okruženje, u kombinaciji s prisutnošću hausmanita, minerala mangana, vjerojatno je djelovalo kao zaštitni mehanizam. Čini se da je mangan imao ključnu ulogu u stabilizaciji bioloških molekula i sprječavanju njihove razgradnje.
Tim je naglasio da nisu pronađeni netaknute, nepromijenjene stanice, već biološke strukture koje su interagirale s mineralima tijekom procesa fosilizacije, čime je sačuvan njihov oblik. Prije ove studije, pokušaji identifikacije krvnih stanica dinosaura donijeli su različite rezultate. Najmanje četrnaest prethodnih studija tvrdilo je da su pronašle krvne stanice u fosilima dinosaura, ali nijedna nije u potpunosti uvjerila znanstvenu zajednicu zbog zabrinutosti oko kontaminacije ili pogrešne identifikacije. Dosadašnji rekord za takva otkrića bio je od otprilike 80 milijuna godina. Ovo novo otkriće značajno pomiče tu granicu dublje u geološku prošlost.
Reakcija šire znanstvene zajednice bila je oprezna. Mary Schweitzer, paleontologinja sa Sveučilišta Sjeverna Karolina, koja je 2005. godine otkrila meko tkivo u fosilu Tyrannosaurus rex, komentirala je otkrića za časopis Science. Izrazila je sumnju u pogledu morfologije struktura, napominjući da bi prave crvene krvne stanice trebale imati oblik kupole, dok se strukture identificirane u ovoj studiji čine konkavne. Međutim, priznala je da je otkriće hema izgledalo uvjerljivije. Schweitzer nije bila dio trenutnog istraživačkog tima. Ako se otkrića potvrde daljnjim istraživanjima, ona bi mogla otvoriti nove mogućnosti za razumijevanje biologije izumrlih organizama.
Istražujući sačuvane krvne komponente, znanstvenici bi mogli dobiti uvid u metabolizam i razinu aktivnosti dinosaura. Grice je izjavio da je trenutni prioritet ponoviti ove analize na drugim fosilima, pod različitim geološkim uvjetima. Samo kroz neovisnu potvrdu, znanstvena zajednica može donijeti pouzdane zaključke o očuvanju mekog tkiva i biologiji životinja koje su izumrle prije dugog vremena. Studija sugerira da neke biološke molekule mogu preživjeti puno dulje razdoblje nego što se ranije mislilo, što dovodi u pitanje postojeće pretpostavke o granicama očuvanja molekula u fosilnom zapisu.
Ovaj rad naglašava složenu interakciju između geoloških procesa i biološkog raspadanja. Brzo zakopavanje u okolišu s niskim udjelom kisika stvorilo je jedinstvenu nišu u kojoj je proces raspadanja bio dovoljno usporan da dođe do mineralizacije prije potpune destrukcije. Povezanost između struktura sličnih crvenim krvnim stanicama i oksida mangana pruža fizičku osnovu za ovaj model očuvanja. Istraživači i dalje raspravljaju o tome jesu li ove strukture zapravo ostaci staničnih elemenata ili samo mineralne zamjene istih, ali kemijska veza s heмом nudi jače dokaze od same morfološke opservacije.
Ovaj rad naglašava važnost kombiniranja tehnika vizualizacije sa spektroskopskom i molekularnom analizom kako bi se razlikovale stvarne biološke karakteristike od artefakata nastalih tijekom fosilizacije. Buduća istraživanja će se usredotočiti na utvrđivanje koliko je ovaj način očuvanja raširen među drugim fosilima dinosaura koji se nalaze u muzejima diljem svijeta.
Znanstvenici su identificirali fosilizirane strukture krvi koje datiraju 115 milijuna godina unutar kostiju dinosaura pod nazivom Aratasaurus museunacionali, čime su zabilježeni najstariji potvrđeni tragovi te vrste u povijesti paleontologije. Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Curtin, dokumentira sferične mikrostrukture koje nalikuju crvenim krvnim stanicama, zajedno s kemijskim dokazima prisutnosti molekula hemoglobina. Tim je koristio napredne tehnike slikanja i spektroskopije kako bi potvrdio da su ti biokemijski markeri potekli iz same kosti, a ne od vanjskog mikrobnog onečišćenja. Osim toga, otkriće je uključivalo i aminokiseline povezane s kolagenom, strukturinim proteinom koji se nalazi u tkivima životinja. Izvanredna očuvanost se pripisuje brzom zakopavanju u okolišu s niskim udjelom kisika, bogatom mikroorganizmima, koji je djelovao slično vremenskoj kapsuli.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvještava o znanstvenom napretku koristeći neutralan i objektivan jezik, te citira istraživanja koja su prošla recenziju, bez ikakvog političkog okvira ili ideološkog pristrana.
Znanstvenici su otkrili krvne stanice sačuvane unutar fosila dinosaura koji datiraju otprilike 115 milijuna godina, što je prvi put da je takvo tekuće tkivo identificirano u drevnim ostacima. Ovo otkriće dovodi u pitanje prethodne pretpostavke da su samo čvrste strukture, poput kostiju, zuba i kože, mogle preživjeti fosilizaciju tijekom geoloških razdoblja. Otkriće sugerira da određeni biološki materijali, uključujući meka tkiva poput krvi, mišića i perja, imaju veću otpornost na propadanje nego što se ranije mislilo. Iako članak ističe važnost ovog proboja u paleontologiji, ne navodi konkretne detalje o lokaciji otkrića niti o točnim metodama korištenim za identificiranje krvnih stanica.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvještava o znanstvenom otkriću koristeći neutralan, činjenični jezik, bez političkih konotacija, osobnih mišljenja ili ideološkog pristranosti.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.