ON
← Natrag na feed
Čudan par: Bik ima spolni odnos s magaricom [premium]
Austria🔬 Znanost

Čudan par: Bik ima spolni odnos s magaricom [premium]

Istraživači ponašanja primijetili su neobičnu homoseksualnu vezu između bika po imenu Achille i mužjaka osla po imenu Patroclo, koji su živjeli na visoravni u Etiopiji. Studija, objavljena u časopisu Current Biology, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Pisi, dokumentirala je 51 slučaj u kojem je bik "montirao" osla tijekom osam dana, napominjući da je osl aktivno sudjelovao, umjesto da se opire. Par je pokazivao društvene geste poput lizanja, trljanja i dodirivanja, što je njihovu vezu razlikovalo od uobičajenih interakcija s drugim životinjama. Istraživači su naglasili da se ovaj složeni socijalni i seksualni odnos ne može objasniti samo nedostatkom drugih potencijalnih partnera za parenje. Ovaj slučaj ističe rijetkost seksualnog ponašanja između različitih vrsta životinja unutar različitih sisavskih redova i sugerira da se animalna seksualnost mora tumačiti izvan okvira samo trenutnog reproduktivnog uspjeha.

Talijanski istraživači dokumentirali su rijedak slučaj dugotrajnog istospolnog seksualnog ponašanja između dvije životinje različitih vrsta i pripadajućih različitim sisavskim redovima. Bik po imenu Achille i mužjak magaraca po imenu Patroclo formirali su stabilnu društveno-seksualnu vezu dok su pasli na visoravni u Etiopiji. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Current Biology" od strane tima na čelu s Elisabettom Palagi sa Sveučilišta u Pisi. Studija opisuje odnos između ove dvije životinje kao neobičan, jer se dogodio između pripadnika reda parnoprati i reda neparnoprati, kombinacije koja se rijetko opaža u znanstvenoj literaturi.

Period promatranja odvijao se između 6. i 19. ožujka 2026. godine, u blizini samostana Debre Libanos u regiji Oromia u Etiopiji. Tijekom tih 14 dana, istraživački tim je zabilježio 51 slučaj u kojem je bik sparivao s magaricom. U više od polovice tih susreta, bik je prodirao u rektalnu regiju magarice. Znanstvenici su primijetili da se ne može sa sigurnošću utvrditi je li došlo do ejakulacije tijekom bilo kojeg od tih činova. Unatoč učestalosti tih interakcija, ta dva životinja pripadala su različitim stočarima i nisu provela noći zajedno. Susretali su se uglavnom dok su pasli na zajedničkom pašnjaku.

Otkriće je slučajno napravljeno tijekom terenskog istraživanja za zasebnu studiju. Istraživači su prvo primijetili da Patroclo nije pokazivao uobičajeno obrambeno ponašanje prema Achilleu. Dok su druga dva mužjaka reagirala agresivno kada im se bik približio, uključujući i pokazivanje prijetežnih gesti poput povijanja ušiju, Patroclo je ostao pasivan. Umjesto da bi udarao ili se udaljavao, magarac je aktivno sudjelovao u interakcijama. Istraživači su primijetili da je Patroclo često pokazivao svoju stražnju stranu biku i sudjelovao u igrivom grizenju.

U nekim prilikama, kada je Achille pokušavao da se spoji s drugim mužjakom mula, Patroclo je intervenirao fizički, postavljajući se između mula i drugog životinje. Osim seksualnog aspekta, ta dva mula su pokazala izrazito blisko ponašanje. Životinje su provodile značajno vrijeme u bliskom kontaktu, dodirujući se puno češće nego ostali članovi jata. Specifična ponašanja uključivala su lizanje, trljanje i dodirivanje njuškama. Prvi autor, André B. da Cruz, opisao je kako su životinje ponavljano tražile međusobno društvo, angažirajući se u ovim prijateljskim aktivnostima uz ponavljane pokušaje spajanja.

Istraživački tim naglasio je da dostupnost potencijalnih partnera iste vrste i suprotnog spola nije spriječila par da odabere jedno drugo. Obje životinje su imale pristup odgovarajućim partnerima unutar svojih grupa, ali su se dosljedno usmjeravale svojim socijalnim i seksualnim interesom jedna prema drugoj. Martina Francesconi, glavna autorica studije, izjavila je da je ključno saznanje ne samo to da je bik kopao mužjaka magarca, već da je to seksualno ponašanje bilo ugrađeno u širu, selektivnu socijalnu vezu. Ona je argumentirala da se to ponašanje ne može jednostavno objasniti nedostatkom alternativnih mogućnosti za parenje.

Elisabetta Palagi je dodala da se ti interakcije nisu događali izolirano, već su bili dio vrlo specifične i stalne društvene veze. Tim je zaključio da razumijevanje seksualnog ponašanja zahtijeva promatranje ga kao složene karakteristike koja se proteže izvan trenutnog reproduktivnog uspjeha. Homoseksualna seksualna aktivnost je dobro dokumentirana u cijelom životnom svijetu. Nedavne sveobuhvatne studije zabilježile su takvo ponašanje kod svih pet glavnih obitelji primata, uključujući šimpanze, berberske makake i planinske gorile. Također je bilo zapaženo kod drugih sisavaca, kao što su žirafe, lavovi i dupini, kao i kod pingvina i drugih ptica. Međutim, međudržavne veze ostaju rijetke.

Konkretno, dokumentirani slučajevi koji uključuju životinje iz različitih redova sisavaca su izuzetno rijetki. Ovaj konkretni slučaj ilustrira složenost seksualnog ponašanja kod životinja koje nisu ljudi. Točna funkcija ove jedinstvene veze još uvijek nije jasna istraživačima. Oni su predložili nekoliko hipoteza za buduća istraživanja. Jedna mogućnost je da seksualni susreti služe za održavanje socijalne veze između pojedinaca. Druga teorija sugerira da bi ovo ponašanje moglo pomoći u smanjenju napetosti unutar grupe. Tim je priznao da bi kombinacija socijalnih i seksualnih motivacija mogla biti u pitanju.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila specifična uloga ovih interakcija u socijalnoj dinamici životinja. Objava naglašava potrebu za tumačenjem seksualnosti životinja kroz perspektivu koja seže izvan jednostavnog razmnožavanja. Studija, dokumentirajući odnos koji je trajao više od dva tjedna unatoč prisutnosti drugih potencijalnih partnera, nudi nove podatke o fleksibilnosti socijalnih veza u divljini. Istraživači nastavljaju pratiti slična ponašanja kako bi bolje razumjeli temeljne mehanizme koji pokreću takve interakcije između različitih vrsta.

Rezultati istraživanja doprinose sve većem broju dokaza koji ukazuju na to da seksualno ponašanje kod životinja služi višestrukim funkcijama, uključujući socijalnu koheziju i međusobne veze, neovisno o reproduktivnim ciljevima. Vizualna dokumentacija para uključuje fotografije Achillea i Patrocla koji stoje između dva drveta na visoravni. Ove fotografije prikazuju fizičku bliskost životinja, što potvrđuje tekstualni opis njihovog čestog kontakta. Tim istraživača, sa Sveučilišta u Pisi, koristio je standardne etološke metode za snimanje i analizu interakcija. Njihov rad doprinosi znanstvenoj evidenciji o atipičnim obrascima ponašanja kod domaćih životinja i divljih životinja.

Očekuje se da će reakcije na ovaj rad izazvati interes kako u akademskoj zajednici, tako i među širokom javnošću, zbog neobične prirode tema koje su obrađene. Ne mogu se donijeti konačne zaključke o dugoročnoj stabilnosti ovog specifičnog para, jer je period promatranja bio ograničen na sredinu ožujka 2026. godine. Međutim, intenzitet i selektivnost ponašanja tijekom tog perioda ukazuju na jaku međusobnu privlačnost. Odsustvo agresivnih reakcija kod Patrokla razlikuje ovaj slučaj od tipičnih heteroseksualnih ili unutarvrstnih homoseksualnih interakcija, gdje je otpor uobičajen.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 2 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

2 izvještaja

Die Presse logoDie PresseStranački povezan🔒SredinaČinjenice 85Objektivnost 70
Čudan par: Bik ima spolni odnos s magaricom [premium]

Istraživači ponašanja primijetili su neobičnu homoseksualnu vezu između bika po imenu Achille i mužjaka osla po imenu Patroclo, koji su živjeli na visoravni u Etiopiji. Studija, objavljena u časopisu Current Biology, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Pisi, dokumentirala je 51 slučaj u kojem je bik "montirao" osla tijekom osam dana, napominjući da je osl aktivno sudjelovao, umjesto da se opire. Par je pokazivao društvene geste poput lizanja, trljanja i dodirivanja, što je njihovu vezu razlikovalo od uobičajenih interakcija s drugim životinjama. Istraživači su naglasili da se ovaj složeni socijalni i seksualni odnos ne može objasniti samo nedostatkom drugih potencijalnih partnera za parenje. Ovaj slučaj ističe rijetkost seksualnog ponašanja između različitih vrsta životinja unutar različitih sisavskih redova i sugerira da se animalna seksualnost mora tumačiti izvan okvira samo trenutnog reproduktivnog uspjeha.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak objektivno izvještava o znanstvenim spoznajama, koristeći neutralnu terminologiju i izravne citate istraživača, bez uključivanja političkih stavova ili subjektivnih ocjena.

Zašto činjenice (85): Članak točno prikazuje glavne rezultate istraživanja objavljenog u časopisu Current Biology, uključujući specifične nazive životinja, lokaciju, istraživački tim i detaljne podatke o ponašanju (51 pokušaja sparivanja, frekvencija analne penetracije). Ispravno navodi ograničenje u vezi s ejakulacijom.

Zašto objektivnost (70): Ton članka je uglavnom novinarski, ali koristi pomalo senzacionalističke naslove ("Čudan par", "Seks"). Iako je glavni tekst relativno factualan, okviri koji predstavljaju "homoseksualnu vezu" između različitih vrsta dodaju element antropomorfizma, koji, iako naučno utemeljen u radu...

Der Standard logoDer StandardNeovisanSredinaČinjenice 80Objektivnost 60
Neobična strast: Homoseksualna veza između bika i magaraca

Talijanski istraživači dokumentirali su neobičan istospolni odnos između bika po imenu Achille i mužjaka mule po imenu Patroclo, na etiopskim visoravnima u blizini samostana Debre Libanos. Tijekom dva tjedna u ožujku 2026. godine, istraživački tim je promatrao 51 seksualnu interakciju u kojima je bik "montirao" mulu, primijetivši da je par održavao stabilnu društvenu vezu unatoč tome što su imali pristup drugim potencijalnim partnerima svoje vrste. Studija, objavljena u časopisu Current Biology, naglašava da je ovaj međusvrstni par bio rezultat selektivnog i dugotrajnog odnosa, a ne izoliranih slučajeva. Voditeljica istraživanja, Elisabetta Palagi sa Sveučilišta u Pisi, istaknula je da su ponavljani međusobni dodiri i nježni postupci životinja ukazivali na složenu društvenu dinamiku koja je išla iznad pukog oportunističkog parenja.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja znanstvenu zapažanju, koristeći neutralan i opišni jezik, i temelji se isključivo na rezultatima akademskih istraživanja, bez ikakvih političkih konotacija ili komentara.

Zašto činjenice (80): Članak sadrži značajne factualne pogreške u vezi s vremenskim okvirima. Navodi se da je došlo do "51 seksualnog kontakta u dva tjedna", dok studija i drugi izvori ukazuju da je period promatranja bio osam dana. Također, generalizira se lokacija kao "blizu samostana Debre L".

Zašto objektivnost (60): Ton je književniji i romantičniji nego u prvom članku, koristeći izraze poput "romantične veze", "nježno potiskuje" i "uživa u tome". Ova izražena antropomorfizacija i upotreba metafore "Brokeback Weide" (livada Brokeback) uvode subjektivan, narativni pogled koji smanjuje objektivnost.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče