Istraživanje pokazuje da se vrijeme brže okreće ako pogledamo u telefon

Nova studija otkriva da provjeravanje vremena na pametnom telefonu može iskriviti našu percepciju vremena, čineći da se osjeća kao da prolazi tri puta brže od uobičajenog. Istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz laboratorije za multisenzornu percepciju Sveučilišta u Münchenu, otkrilo je da korisnici koji aktivno prolaze kroz ekrane svojih telefona dok provjeravaju vrijeme imaju tendenciju doživljavati prolazak vremena kao znatno kraći nego što je zapravo. U jednom eksperimentu, sudionici koji su proveli točno 40 sekundi prolazeći kroz sadržaj društvenih medija procijenili su da je prošlo samo 27 sekundi, što znači da su doživjeli da se vrijeme kreće otprilike trećinom brže.

Istraživanje sugerira da se ovaj fenomen javlja jer pametni telefoni, sa svojim mnogobrojnim aplikacijama i obavijestima, ometaju unutarnje mehanizme mozga za mjerenje vremena. Za razliku od tradicionalnih satova, koji pružaju jasan i fokusiran signal o trenutnom trenutku, pametni telefoni uvode smetnje koje fragmentišu pozornost. Kada pojedinci provjeravaju svoje telefone za vrijeme, često se uključuju u druge aplikacije, što dovodi do kognitivnog preopterećenja koje mijenja kako se vrijeme doživljava interno.

Meck objašnjava da ljudi nemaju jedan unutarnji sat, već složeni sustav bioloških ritmova i senzornih ulaza koji im pomažu u procjeni vremena.

Ova zadržavajuća ometanja mogu otežati potpuno ponovno usmjeravanje na druge zadatke, što dodatno doprinosi iskrivljenom osjećaju vremena. Nasuprot tome, studija je primijetila da određene vrste upotrebe telefona ne izazivaju iste negativne učinke. Na primjer, aktivnosti poput učenja ili traženja informacija obično ne dovode do osjećaja izgubljenog vremena. Međutim, hedonistička upotreba, poput zabave ili bijeg od stvarnosti, može stvoriti snažan osjećaj gubitka vremena.

Jedan od ključnih nalaza bio je da nelagodnost uzrokovana shvaćanjem da je vrijeme izgubljeno ne potiče korisnike da odmah prestanu koristiti svoje telefone. Umjesto toga, mnogi nastavljaju skraćivanje u pokušaju da se odvrate od negativnih emocija. Ovaj ciklus pojačava problem, stvarajući petlju ometanja i iskrivljanja vremena. Stručnjaci u kognitivnoj psihologiji i digitalnoj higijeni preporučuju posebne strategije za ublažavanje ovih učinaka. Predlažu korištenje tradicionalnih analognih satova ili satova na zidu, koji nude manje mogućnosti za ometanje.

Osim toga, savjetuju da se uzmu kratke pauze od digitalnih uređaja, kao što je čitanje knjige ili razgovor licem u lice, kako bi se obnovio precizniji osjećaj za vrijeme. Pokazano je da se 20-minutni period neprekidne analogne aktivnosti učinkovito suprotstavlja učincima dugotrajne upotrebe pametnih telefona. Rezultati ističu rastući utjecaj tehnologije na ljudsko spoznaje i naglašavaju potrebu za svjesnim naporima za održavanje uravnoteženog odnosa s digitalnim alatima. Kako se pametni telefoni sve više integrišu u svakodnevni život, razumijevanje kako utječu na našu percepciju vremena postaje ključno za očuvanje mentalne jasnoće i dobrobiti.