U Zagrebu je predstavljena nova studija koja naglašava važnu ulogu koju mediji u susjednim zemljama - osobito u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori - igraju u oblikovanju percepcije javnosti o Hrvatskoj i njezinim političkim ličnostima.
Rezultati otkrivaju da mediji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori često konstruiraju stvarnost na načine koji se razlikuju od očekivanja.
Takvi prikazi ukazuju na tendenciju da se suvremena Hrvatska označi kao država nasljednica Nezavisne države Hrvatske (NDH) i da se implicira da surađuje s Srbijom na temelju ideja koje se pripisuju Slobodanu Miloševiću.
U studiji se dalje napominje da, iako je javno mišljenje o članstvu u EU posebno pozitivno među Crnogorcima, posebno među mlađim generacijama i studentima, situacija u Bosni i Hercegovini je složenija.
Nasuprot tome, utjecaj medija izgleda slabiji kada je riječ o temama vezanim za EU, ali je izraženiji kada se raspravlja o susjednim državama poput Hrvatske, osobito među Srbima koji imaju tendenciju smatrati da Hrvatska ima hegemonske ambicije.
Jedan od najzanimljivijih aspekata koji je istaknuto u studiji je interes koji mladi u Crnoj Gori pokazuju za europske integracije i politiku.Istraživači su izrazili optimizam u vezi s budućim razvojem, smatrajući ih potencijalnim pokretačima društvenih i političkih promjena u sljedećih tri desetljeća.
Osim toga, istraživanje pokazuje da se izjave hrvatskih političara pomno prate i tumače u medijskom krajoliku susjednih zemalja.
Implikacije ove studije šire se izvan akademskih krugova, utječući na rasprave o medijskoj politici i međunarodnim odnosima. Kako Bosna i Hercegovina i Crna Gora nastavljaju svoj put prema članstvu u EU, razumijevanje uloge medija postaje sve važnije. Studija naglašava potrebu za stalnim praćenjem medijskih narativa u ovim zemljama, naglašavajući njihov utjecaj na nacionalni diskurs i percepcije vanjske politike.
4 izvještaja
N1 HrvatskaNeovisanLijevoČinjenice 95Objektivnost 85prekjučerThe Economist izvještava da je američka energetska politika na Zapadnom Balkanu sve više usmjerena na izvoz američkog tekućeg prirodnog plina (LNG), stvarajući napetosti s interesima Europske unije. Članak ističe hrvatski terminal za LNG na otoku Krk, koji je u funkciji od 2021. godine, kao ključnu ulaznu točku za američki LNG u Europu. To je dovelo do sve većeg razdvajanja između politika SAD-a i EU-a u regiji. SAD ima za cilj smanjiti ovisnost o ruskom plinu promicanjem izvoza LNG-a, što je prikazano inicijativama poput "Trump Peace Pipelines Framework" i sporazumima s američkim tvrtkama. Međutim, europski dužnosnici upozoravaju da bi povećana ovisnost o američkom plinu mogla usporiti prijelaz na obnovljivu energiju i ometati usklađivanje s energetskim propisima EU-a. Članak također bilježi političke implikacije, uključujući uključenost bivših američkih Trumpovih tvrtki i suradnika u projektima u Bosni i Hercegovini, te utjecaj SAD-a na regionalne vođe kao što su Milorad Dodik.
Procjena pristranosti (Lijevo): Članak obuhvaća američki pritisak na LNG kao pokušaj ponovnog utvrđivanja američke dominacije i suprotstavljanja europskom i ruskom utjecaju, što se poklapa s lijevom perspektivom koja često kritizira američku vanjsku intervenciju i podržava europski suverenitet.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): High factual accuracy aligning closely with the primary source, though slightly less detailed than the original. The tone is mostly neutral but shows some bias toward highlighting American influence.
N1 HrvatskaNeovisanSredinaprekjučer Bruxelles reže sredstva BiH i Srbiji, novac odlazi susjedima koji brže napredujuEuropska unija priprema se za preraspodjelu sredstava namijenjenih reformskim programima u zemljama zapadnog Balkana prema zemljama koje najbrže napreduju u procesima pristupanjaCrna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija. Financijski mehanizam, poznat kao Instrument za reformu i rast, uspostavljen je 2024. godine s 6 milijardi eura dodijeljenih za razdoblje 2024-2027, s ciljem ubrzavanja gospodarskog razvoja i udvostručavanja veličine gospodarstava u regiji tijekom sljedećeg desetljeća. Od lipnja 2026. godine isplaćeno je samo oko 673 milijuna eura, uglavnom Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje su provele domaće reforme. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija zaostaju u ispunjavanju obveza. Sredstva su uvjetovana dovršenjem određenih koraka reforme u dogovorenim rokovima. Ako države ne ispune ove zahtjeve, Europska komisija može zadržati dijelove ili sva dodijeljena sredstva.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak sadrži činjenične informacije o potencijalnoj preraspodjeli sredstava EU-a na temelju napretka u reformama, bez otvorene favoriziranja bilo kojeg određenog političkog stajališta.
Večernji listNeovisanSredinaprije 4 danaStudija koju su proveli Institut za istraživanje hibridnih sukoba u Zagrebu i Institut za društvena i politička istraživanja u Mostaru ispituje kako mediji u Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori oblikuju narative koji utječu na njihove društvene i političke pejzaže, osobito u odnosu na Hrvatsku i integraciju u Europsku uniju.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja nalaze studije koja analizira medijske narative u susjednim zemljama o Hrvatskoj i njezinim političarima.
HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredinaprije 5 danaIstraživanje provedeno u okviru projekta "Info 25" pokazalo je da medijski narativi značajno utječu na percepciju europskih integracija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Analiza nekoliko stotina medija otkrila je da neki šire negativne narative o Hrvatskoj. Istraživanje javnog mišljenja pokazalo je snažnu podršku europskim i euroatlantskim integracijama među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a zatim Bošnjacima, dok su Srbi pokazali najmanje podrške. Dr. Gordan Akrap, koji je vodio istraživanje o informacijskim politikama i integraciji, primijetio je da se nalazi u Crnoj Gori razlikuju od uobičajenih medijskih prikaza, a mladi zagovaraju suradnju s Hrvatskom i traže članstvo Crne Gore u EU-u.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja nalaze iz istraživačkog projekta bez otvorene favoriziranja bilo koje strane.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
