Porazni rezultati EU učenika: Sve više zaostaju za razvijenim državama
U članku se navodi da 15-godišnji studenti u Europskoj uniji pokazuju nedovoljne rezultate u sva tri ključna područja i da sve više zaostaju za drugim razvijenim zemljama. Čini se da je fokus na mjerama obrazovnog uspjeha, vjerojatno upućujući se na međunarodne procjene kao što je PISA. Ovaj ton ukazuje na sve veću zabrinutost zbog kvalitete obrazovanja u EU-u u usporedbi s razvijenijim zemljama.
Nova analiza rezultata OECD-ovog Programa za međunarodnu procjenu studenata (PISA) otkriva da 15-godišnji studenti u Europskoj uniji slabe rezultate ostvaruju u sva tri ključna ispitana područja, matematici, čitanju i znanosti, te sve više zaostaju za drugim razvijenim gospodarstvima.
To znači da je broj učenika s lošim obrazovnim rezultatima u matematici smanjen na 8%, što je znatno ispod cilja EU-a od najmanje 12% u svakom području do 2030. godine. Nijedna država članica EU-a nije ispunila ovaj cilj u čitanju ili znanosti, a samo su ga Estonija i Poljska postigle u matematici. EU se dalje udaljava od svog cilja smanjenja udjela učenika s nezadovoljavajućim obrazovnim rezultatima na manje od 15% u svakom predmetu do 2030. godine. Manje od jednog od deset učenika postiže najvišu razinu uspješnosti u bilo kojem od tih predmeta. Čitanje, matematička i znanstvena pismenost značajno su se smanjile od 2015. godine, a EU i dalje zaostaje za drugim naprednim gospodarstvima. Rezultati ističu velike izazove povezane s jednakosti.
Studenti u nepovoljnim položajima imaju otprilike četiri puta veću vjerojatnost da će postići loše rezultate u znanosti u usporedbi s onima u povoljnim uvjetima, dok su studenti u povoljnim uvjetima osam puta vjerojatniji da će biti među najuspješnijim.
U usporedbi s rezultatima PISA-e 2022. godine, postotak učenika ispod osnovne razine porastao je za oko tri postotne točke. Djevojke su postigle 20 bodova bolje od dječaka, a najbolji rezultati postigli su studenti koji pohađaju gimnazije i oni iz Zagreba. U čitanju pismenosti, hrvatski studenti su dobili 453 bodova, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 461, što je Hrvatsku stavio na 29. mjesto. Od 2015. do 2025. rezultat je pao za 33 bodova, a oko 32% učenika nije uspjelo ispuniti osnovnu razinu. Samo tri posto učenika doseglo je najvišu razinu.
U matematičkoj pismenosti, Hrvatska je dobila 455 bodova, osam bodova ispod prosjeka OECD-a, na 36. mjestu.
Nedavna analiza Europske unije o PISA rezultatima otkriva da trećina 15-godišnjih učenika u Europskoj uniji ne ispunjava osnovne razine u matematici i čitanju. Izvješće naglašava rastući jaz između zemalja EU-a i razvijenijih gospodarstava, što ukazuje na zabrinjavajući trend u obrazovnim uspjesima mladih učenika.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci iz analize EU-a, bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav. Izvješće izvješćuje o rezultatima standardizirane međunarodne procjene bez komentara o određenim politikama ili političkim grupama, zadržavajući uravnotežen ton.
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (90): The article presents the information in a neutral and informative manner, avoiding strong emotional language or biased framing. It clearly conveys the findings without injecting personal opinion or emphasizing one side over another.
N1 HrvatskaNeovisanProgresivnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 85
U članku se navodi da 15-godišnji studenti u Europskoj uniji pokazuju nedovoljne rezultate u sva tri ključna područja i da sve više zaostaju za drugim razvijenim zemljama. Čini se da je fokus na mjerama obrazovnog uspjeha, vjerojatno upućujući se na međunarodne procjene kao što je PISA. Ovaj ton ukazuje na sve veću zabrinutost zbog kvalitete obrazovanja u EU-u u usporedbi s razvijenijim zemljama.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se ističe negativan trend u uspjehu učenika u odnosu na druge razvijene zemlje, što podrazumijeva kritiku trenutnih obrazovnih politika. Iako se izričito ne zalaže za specifične reforme, okvir naglašava pad standarda, što se poklapa s lijevom sklonosti,
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (85): The article uses somewhat negative language such as 'porazni rezultati' ('defeated results') and 'sve više zaostaju' ('falling further behind'), which may imply a pessimistic tone. However, it remains largely factual and avoids overt bias or emotional framing.
Dnevnik.hrNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 80
Rezultati PISA testova objavljeni su i pokazuju da studenti u Hrvatskoj i diljem Europske unije postižu sve lošije rezultate. Analiza ukazuje na pad učinka u svim ispitanim područjima, što izaziva zabrinutost zbog kvalitete i učinkovitosti obrazovanja u tim regijama.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci iz PISA testiranja bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav. To se fokusira na obrazovne rezultate, a ne na izravno rješavanje političkih pitanja, čime se održava uravnotežena perspektiva.
Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument
Zašto objektivnost (80): The tone is slightly more alarmist than others, using phrases like 'sve lošije rezultate' ('worse results') without providing comparative data or context. While it sticks to the facts, it leans toward a more critical perspective without balancing it with positive aspects.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.