Više od polovice mladih u Sloveniji ne vjeruje da će si moći priuštiti vlastiti dom, prema nedavnoj međunarodnoj anketi koju je provela organizacija WIN Worldwide. Rezultati otkrivaju dubok osjećaj pesimizma među mladima u Sloveniji u vezi s njihovim budućim izgledima, s 53 posto koji vjeruju da neće moći kupiti nekretninu, u usporedbi s samo 27 posto koji misle da mogu.
U Sloveniji je Institut Mediana prikupio podatke iz reprezentativnog uzorka od 1.018 odraslih osoba u dobi od 18 do 24 godine putem online panela. Prema rezultatima, slovenački mladi su znatno pesimističniji u vezi svojih budućih prilika od svojih vršnjaka u drugim dijelovima Europe i svijeta. Dok 47 posto globalnih ispitanika vjeruje da njihova generacija ima više prilika od svojih roditelja, samo 32 posto Slovenaca dijeli ovo mišljenje. Nasuprot tome, 57 posto slovenskih mladih vjeruje da njihova generacija ima manje prilika od prethodnih, što je daleko više od 35 posto zabilježeno među svim odraslim stanovnicima u zemlji.
Na pitanje ima li njihova generacija više, manje ili jednako mogućnosti kao i njihovi roditelji, 47 posto globalne mladeži vjeruje da ima više mogućnosti, dok 28 posto vidi manje. U Sloveniji je, međutim, situacija znatno drugačija: 57 posto mladih smatra da njihova generacija ima manje mogućnosti od svojih roditelja, a samo 32 posto vjeruje suprotno.
Globalno gledano, 56 posto mladih ljudi vjeruje da će si na kraju moći priuštiti svoj dom, dok 27 posto ne vjeruje. U Europi stopa optimizma neznatno pada na 41 posto, a 35 posto izražava sumnju. Međutim, u Sloveniji su brojevi daleko gori: samo 27 posto mladih ljudi vjeruje da će moći kupiti kuću, a 53 posto je uvjereno da neće. Ove brojke odražavaju širu krizu ekonomske nesigurnosti među mladim Slovencima, pogoršane rastućim troškovima života, stagnirajućim plaćama i ograničenim pristupom pristupačnom stanovanju. Implikacije ovih nalaza protežu se izvan osobnih financijskih briga.
Mnogi mladi Slovenci sve više razmišljaju o preseljenju u druge zemlje u potrazi za boljim mogućnostima. Prema istoj anketi, gotovo 70 posto slovenskih mladih vjeruje da bi se preselili u inozemstvo zbog poboljšanih uvjeta drugdje. Ovaj postotak je usporediv s globalnim i europskim prosječnima, iako je znatno veći nego u Hrvatskoj, gdje 75 posto mladih ljudi razmišlja o preseljenju, i u Srbiji, gdje je 86 posto otvoreno za preseljenje. Takve visoke razine mobilnosti ukazuju na rastuće razočaranje u domaće tržište rada i kvalitetu života. Razlozi za ovaj trend su višestruki. Jedan od ključnih čimbenika je nedostatak stabilnog zaposlenja i sigurnosti prihoda.
Mnogi mladi Slovenci suočavaju se s neizvjesnim radnim uvjetima, niskim plaćama i dugotrajnom nezaposlenosti, što otežava planiranje budućnosti. Prema izvještajima lokalnih medija, tržište rada u Sloveniji se bori s nedostatkom kvalificiranih radnika, a mnogi registrirani nezaposleni nemaju kvalifikacije ili vještine potrebne za dostupna radna mjesta.
Cijene stanova naglo su porasle, što je gotovo nemoguće za mlade ljude da uštede dovoljno za predujam ili najam mjesta za život. Osim toga, osnovne potrebe kao što su hrana, prijevoz i komunalne usluge postale su skuplje, dodatno opterećujući kućanske proračune. Kao rezultat toga, mnogi mladi Slovenci nalaze se zarobljeni u ciklusu duga i financijske nestabilnosti, nesposobni postići razinu neovisnosti koju su nekad zamišljali. Situacija je pogoršana demografskim izazovima. Slovenija se suočava s brzim starenjem stanovništva, a udio ljudi starijih od 65 godina značajno će se povećati u narednim desetljećima.
Ovaj preokret prijeti da će opterećiti javne usluge, uključujući zdravstvene i socijalne sustave, koji su već pod pritiskom. Mladi, koji su često primarni njegovatelji starijih članova obitelji, prisiljeni su preuzeti dodatne odgovornosti, ograničavajući njihovu sposobnost da se usredotoče na razvoj karijere ili osobne ciljeve. Kao odgovor na te izazove, neke organizacije i grupe za zagovaranje pozvale su na veće uključivanje mladih u procese donošenja odluka.
Oni tvrde da je značajno sudjelovanje ključno za stvaranje rješenja koja se odnose na jedinstvene potrebe i težnje mladih ljudi. Međutim, unatoč tim pozivima, mnogi mladi Slovenci osjećaju se ignoriranima ili isključenima iz političkog diskursa, što dovodi do osjećaja otuđenja i isključenosti.
Međutim, djelotvornost tih inicijativa tek treba utvrditi, osobito s obzirom na složen politički krajolik i konkurentske prioritete vladinih dužnosnika. Na kraju, rezultati ovog istraživanja naglašavaju kritični izazov s kojim se suočavaju mladi u Sloveniji: sve veći jaz između očekivanja i stvarnosti. Uz male mogućnosti za napredovanje, sve veću ekonomsku nesigurnost i nedostatak struktura potpore, mnogi mladi osjećaju se bespomoćnima i frustriranima.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Slovenia
