Vlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2015
Vlasništvo
Domovina (domovina.je) počela je kao tiskano mjesečno izdanje katoličkog obiteljskog instituta Zavod Iskreni 2014. godine i pokrenuta je kao web portal u kolovozu 2015. Od sredine 2022. godine objavljuje Domovina d.o.o., podružnica medijskog holdinga Mediainvest d.o.o., osnovanog 2022. godine od strane Ajdovscina poslovnog čovjeka Ales Strancara zajedno s Tino Mamicom, Rokom Caksom i Igorom Vovkom, s Strancarom koji je uložio prvi milijun eura kapitala.
Financiranje
Financira se uglavnom kroz doprinose donatora i kapitalnu injekciju bogatog vlasnika, dopunjenu oglašavanjem (uključujući prethodno oglašavanje vlade / ministarstva) i nekim državnim grantovima za kulturne projekte.
Pripadnost i usmjerenje
Konzervativni izlaz koji je bio povoljan trećoj vladi Janeza Janse i prema slovenskom tisku funkcionira kao medijski projekt usklađen s Jansom / SDS-om nakon što je Strancar preuzeo kontrolu, a kritičari ga nazivaju de facto strankarskim izlazom.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Bliže konzervativnom
- Izmjereno iz izvještavanja
- Sredinana temelju 403
81/100
Činjenice
70/100
Objektivnost
507
Članci
507
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje

Čak i ako pobijedi, Janković će imati glavobolju.
Nakon rezultata lokalnih izbora u nedjelju, jasno je da će se ravnoteža moći u gradskom vijeću Ljubljane značajno promijeniti u novom mandatu. Kandidat koji će voditi općinu morat će surađivati s drugim strankama i tražiti podršku čak i među kritičarima. U kampanjskom timu Luka Meseča, bili su zadovoljni nakon objavljivanja rezultata prvog kruga izbora za gradonačelnika, jer je njihov kandidat napredovao u drugi krug i pokušat će svrgnuti trenutnog gradonačelnika Zorana Jankovića za dva tjedna. Drugi krug glasanja zakazan je za 29. studenog. Milan Brglez, bivši predsjednik Narodne skupštine, podržao je Meseča, zajedno s članom Europskog parlamenta Marjanom Šarecom iz Pokreta za slobodu. Iznenađujuće, Matjaž Tomlje, Jankovićev protivnik iz Prave stranke, također se pojavio na događaju. Iako ankete pokazuju da Janković ima nešto veće šanse za pobjedu, na temelju rezultata vijeća, ovaj mandat će vjerojatno biti najteži za njega, čak i ako pobijedi. Trenutni rezultati pokazuju da kritičari Jankovića imaju većinu. Njegova lista trenutno ima 19 gradskih vijećnika, koji će se smanjiti za šest u novom mandatu. Pokret za slobodu, koji je ranije imao sedam, će se smanjiti na četiri. Lijeva, koja je javno kritizirala Jankovića, povećala je broj članova vijeća s tri na deset. Pirati su porasli sa jednog na tri, SDS je dobio jedno mjesto i sada ima pet, dok je SD zadržao samo jedno od prethodna dva mjesta. Aleš Primc će imati tri mjesta u vijeću, više od jednog.

Bakterije otporne na antibiotike se šire i kod nas
Otpornost na antibiotike postaje glavna prijetnja za suvremenu medicinu, s projekcijama koje sugeriraju da bi mogla izravno uzrokovati više od 39 milijuna smrtnih slučajeva između 2025. i 2050. Podaci iz Slovenije ukazuju na značajno povećanje slučajeva bakterija otpornih na važne rezervne antibiotike u posljednjih nekoliko godina. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da zemlje ne napreduju dovoljno brzo prema međunarodnim ciljevima postavljenim za 2030. godinu, napominjući da je oko jedna od šest laboratorijski potvrđenih bakterijskih infekcija otporna na liječenje u 2023. godini. Studija iz 2024. objavljena u časopisu The Lancet procjenjuje da je 4,71 milijuna smrtnih slučajeva bilo povezano s bakterijama otpornim na antibiotike u 2021. godini, pri čemu se teret značajno povećava među osobama starijim od 70 godina.

Od utorka jeftinije sve vrste goriva: provjerite nove cijene
Cijene regulisanih naftnih derivata u Sloveniji će se smanjiti od sutra, kao što se i očekivalo. Cijena benzina s 95 oktanima će se smanjiti za 6,2 centi po litru na 1.444 eura, dizela za 5 centi po litru na 1.798 eura, a grijanja ulja za 5 centi po litru na 1.421 eura. Ove nove cijene će ostati važeće do 23. studenog. Vlada nije promijenila poreze, a izračun cijena kupnje ne uključuje bio-komponente ili doprinose okolišu vezane za zagađenje zraka i energetsku učinkovitost. Prema procjenama Ministarstva za infrastrukturu i energiju, da cijene nisu regulirane i da ne postoje druge državne mjere, trošak benzina od 95 oktana iznosio bi oko 1,674 eura po litru na stanicama izvan autocesta. Za dizel, to bi bilo otprilike 2.082 eura po litru, a za gorivo oko 1.636 eura po litru. Ministarstvo je najavilo da će se buduće cijene tih naftnih derivata izračunati na temelju kretanja na globalnom tržištu i tečaja između dolara i eura. Ministri financija EU-a potvrdili su prošlog ponedjeljka da bi Slovenija mogla u roku od šest mjeseci smanjiti poreze na benzin i dizel ispod europske minimalne razine. Međutim, ministar financija Andrej Šircer objasnio je da će zemlja prilagoditi poreze u skladu s fluktuacijama tržišnih cijena, cijenama u susjednim zemljama (kako bi se spriječilo prekomjerno prometno opterećenje slovenskih benzinskih stanica) i ciljem održavanja održivih javnih financija. Dodatne poreske prilagodbe očekuju se ako dođe do novog zategnutog stanja na tržištima nafte ili naftnih derivata, na kojima se u posljednje vrijeme zabilježio mir.

Novi bombni napadi u italijanskim školama, ali ovaj put nema evakuacije učenika
Škole u nekoliko talijanskih gradova danas su prijavile nove prijetnje bombama, nastavljajući val koji je prošlog tjedna pogodio tisuće škola diljem Italije. Sve prethodne prijetnje su se pokazale lažnim, a vlasti nisu evakuirale učenike danas, prema talijanskoj novinskoj agenciji Ansa. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je smjernice školama o tome kako se nositi s potencijalnim prijetnjama, naglašavajući da bi se evakuacija trebala odvijati samo ako je izričito naredila policija ili lokalne vlasti na temelju posebnih kriterija kao što je pronalaženje sumnjivih predmeta ili prethodnih incidenata. Dužnosnici su uvjerili javnost da su te prijetnje vjerojatno lažne, a premijer Giorgia Meloni je napomenula da izgleda da su namijenjene izazivanju straha. Slične prijetnje su prijavljene u Francuskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji početkom ovog mjeseca, što je dovelo do preusmjeravanja letova i raspoređivanja vojnih zrakoplova, iako nije pronađeno eksploziv.

U močvarama, pustinjske vijesti pise se u domaćem govoru.
Lokalna zajednička skupina pod nazivom 'Mokriške vrane' osnovala su u siječnju 2020. godine Anja Krušnik Cirnski Žrlič i drugi nakon zatvaranja lokalnog novina. Grupa objavljuje humoristički lokalni bilten na regionalnom dijalektu poznatom kao 'kranjsko narečje', fokusirajući se na priče i promatranja iz područja oko Mokrice. Prvi broj objavljen je u veljači 2020. godine, a grupa je od tada narasla na oko 50 članova. Osim objavljivanja biltena, grupa je organizirala inicijative poput distribucije zaštitnih maski tijekom pandemije i održavanja kazališnog odjela. Nastavljaju angažirati lokalnu zajednicu kroz kulturne aktivnosti i publikacije.

Slovenija gotovo na dnu EU-a po neto plaćama
Analiza Instituta Razvojnik pokazuje da je Slovenija među posljednje tri zemlje u Europskoj uniji u pogledu neto isplate plaća na svih 14 usporedenih bruto razina plaća. S bruto mjesečnom plaćom od 2.000 eura, zaposlenici u Sloveniji primaju 1.311 eura neto, što je znatno niže od prosjeka EU-a od 1.572 eura. Izvješće ove razlike prvenstveno pripisuje doprinosima za socijalno osiguranje u Sloveniji, kojima nedostaju gornje granice prisutne u mnogim drugim europskim zemljama. U studiji se navodi da se razlika između slovenačke i europske medijanske zarade širi povećanjem bruto plaća, dostižući više od 11.000 eura mjesečno na najvišoj analiziranoj razini od 80.000 eura bruto. Osim toga, Slovenija zaostaje za kolegama iz Srednje i Istočne Europe kao što su Češka, Hrvatska, Slovačka i Poljska po neto plaćama za domaći rad. U članku se spominje da bi intervencijski zakon usmjeren na razvoj mogao potencijalno promijeniti ovu situaciju, a glasači bi trebali odlučiti o tom pitanju putem referenduma 6. prosinca.

Obnova turističke staze u Kostanjevičkoj špilji završava
Obnova turističke staze u špilji Kostanjevica završena je na dužini od 300 metara, a uključuje zamjenu cijevi, ograda i sustava rasvjete. Pećina, koja je dio šire projekta koji obuhvaća dvanaest pećina, trebala bi se ponovno otvoriti za posjetitelje 15. travnja 2027. godine, nakon što je ostala zatvorena tijekom zimskih mjeseci radi zaštite prirode. Lokalni speleolozi pridonijeli su stotinama volonterskih sati izgradnji, uključujući izgradnju drvenih mostova i postavljanje hrastovih stubišta u ponor. Povijesni zapisi pokazuju da je trenutni ulaz oblikovan vodom 1937. godine, dok su ranija poboljšanja pristupa povezana s proslavama 700. obljetnice grada 1953. godine. Novi sustav rasvjete ima za cilj ograničiti rast algi i cijanobakterija, čime se smanjuju smetnje populacijama šišmiša u podzemnom ekosustavu.

Sve prolazi.
Autor se osvrće na prolaznost ljudskog života i primjećuje da su pojedinci odmah po rođenju na putu prema vječnosti. Oni tvrde da, iako je smrt neizbježna, način na koji čovjek živi u sadašnjem trenutku ostaje presudan. Tekst sugerira da se pozitivan posmrtni život među anđelima ili svetima može pripremiti trenutnim djelima kao što su ljubaznost i spremnost da pomognu ranjivim pojedincima. Ovaj članak služi kao tjedna filozofska misao koju je autor objavio za online novine Slovenec.

Tko uistinu odlučuje o obrazovanju u Sloveniji?
U članku se izvještava o tekućoj obnovi pećine Kostanjevica, koja je dio širega projekta koji uključuje dvanaest pećina u Sloveniji. Lokalni špiljarci su završili radove na popločavanju, ogradi i rasvjetljavanju na udaljenosti od 300 metara od ulaza, s planovima za ponovno otvaranje mjesta u travnju 2027. nakon zatvaranja za zimu radi zaštite prirode. U članku se detaljno opisuje povijesni razvoj pristupnih puteva, uz napomenu da su lokalni volonteri izgradili drvene mostove i stube prije nekoliko desetljeća prije nego što su zamijenjeni betonskim strukturama zbog poplava. U izvješću se ističe zabrinutost za okoliš u vezi s rastom algi uzrokovanim starim sustavima rasvjete, objašnjavajući da novi uređaji imaju za cilj smanjiti smetnje za šišmiše i druge organizme. Osim toga, tekst spominje slične napore na obnovi Planinske špilje i Dimnice, gdje će posjetitelji nastaviti koristiti baklje na baterije.

Svjetski dan siromašnih: Jesu li vrata naših ustanova otvorena za ljude u nevolji?
U članku se govori o Svjetskom danu siromašnih, naglašavajući važnost slušanja pojedinaca u potrebi i pružanja podrške koja se ne odnosi samo na hitnu pomoć. Naglašava poruku pape Lava XIV., koji poziva kršćanske zajednice da postanu utočište za one na margini društva, nudeći materijalnu pomoć i poštovanje. U članku se postavlja pitanje hoće li ljudi koji traže pomoć od crkava, dobrotvornih organizacija ili drugih institucija naći nekoga tko će ih poslušati i surađivati s njima na pronalaženju rješenja. Roman Vučajnk, predsjednik Koordinacije direktora dobrotvornih ustanova na slovenskoj biskupskoj konferenciji, naglašava važnost uključivanja onih koji su u potrebi u odluke koje utječu na njihov život i razumijevanja njihovih svakodnevnih borbi. Napominje da istinska pomoć zahtijeva vrijeme i dijalog, a ne samo brza rješenja kao što su paketi hrane.

Vipava je testirala novu zaštitu od poplava u Renčah
Grad Vipava testirao je nove mjere zaštite od poplava tijekom nedavnih poplava u području Renče. Prema lokalnim izvještajima civilne zaštite, novi zid je pomogao u zaštiti kuća, iako su pristupni putevi bili blokirani vodom. Poplave su se dogodile 13. studenog, ograničavajući kretanje u Renče osim preko Kras. Prvi put su korištene mobilne barijere za poplave, a razina vode dosegla je značajne visine, pri čemu je brzina protoka izmjerena na više od 350 kubnih metara u sekundi. Vlasti su ranije planirale izgradnju zaštitnog zida od nogometnog igrališta do starog mosta, koji će osigurati 500 godina zaštite od poplava. Izgradnja zida i podizanje ceste obavljaju se odvojeno, a očekuje se da će zid biti završen do kraja kolovoza 2025. Troškovi projekta prijavljeni su na otprilike 3,8 milijuna eura.

Kolaboracija i propaganda (Djelj. 41): Kraljevsko priznanje Titusu 18 Kralju Petru i donošenje odluka pod prisilom
Ovaj članak nastavlja seriju analiza pravne i ustavne valjanosti odluka koje je Kraljevina Jugoslavija donijela između lipnja 1944. i potpisivanja Beogradskog sporazuma. Usredotočen je na prihvaćanje odluka pod pritiskom od strane kralja Petra II., posebno u vezi s imenovanjem vijeća regentstva i razrješenjem prethodnih regenata. U tekstu se tvrdi da se te akcije, uključujući Viški sporazum i uklanjanje generala Mihailovića, moraju procijeniti u odnosu na temeljna načela jugoslavenskog ustavnog prava. Taj komad sugerira da je kraljevska vlast bila ugrožena u tom razdoblju, što je dovelo do pravno upitnih ishoda.

Amatersko lutkarstvo u registru nematerijalne kulturne baštine
Ministarstvo kulture u Sloveniji upisalo je amatersko lutkarstvo u nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine, što je objavljeno 12. studenog. Prema podacima ministarstva, diljem zemlje djeluje otprilike 60 amaterskih lutkarskih grupa, od kojih se većina nalazi u školama. Članak ističe aktivnosti grupe "Mavrica" u Dravogradu, koja izrađuje lutke od različitih materijala i nastupa za lokalnu djecu. Također, tragom se povijesti ove tradicije, navodeći da je Marionetni teatar započeo s radom 1910. godine u Sturjeu, a da su gimnastička društva poznata kao Sokol osnovala brojne lutkarske pozornice između dva svjetska rata. Osim toga, u članku se spominje osnivanje partizanskog lutkarskog kazališta tijekom Drugog svjetskog rata, koje je nastupalo koristeći lutke izrađene od drva i parašutskog materijala.














![[Duhovna misao] Siromaštvo nije reklama za siromaštvo](https://images.weserv.nl/?url=www.domovina.je%2Fslike%2Fmedium%2Fpokojnina-kriza-revscina.jpg&w=3840&q=75&output=webp&we)

